Svemirski teleskop James Webb (JWST), koji je u punom pogonu od ljeta 2022. godine, već je značajno unaprijedio naše razumijevanje svemira. Njegov jedinstveni pogled u dubine svemira otkriva koliko je naš kozmos golem i pun neodgonetnutih misterija. Dok putem JWST-a ‘gledamo milijarde godina u prošlost’, otkrića nas podsjećaju na to koliko malo još znamo o našem vlastitom Sunčevom sustavu.
Iako James Webb istražuje udaljene galaksije, neki astronomi fokusirani su na tajne koje leže bliže nama. Jedna od tih tajni mogla bi biti otkriće potencijalnog drugog Kuiperovog pojasa, daleko iza Neptuna. Ako se ovo otkriće potvrdi, moglo bi značajno proširiti naše razumijevanje krajnjih granica Sunčevog utjecaja i pomaknuti granice onoga što znamo o formiranju našeg planetarnog sustava.
Što je Kuiperov pojas?
Kuiperov pojas prvi je put predložen od strane nizozemsko-američkog astronoma Gerarda Kuipera 1950-ih godina, a kasnije potvrđen 1992. Ova udaljena regija Sunčevog sustava ispunjena je ledenim tijelima i ostacima iz ranih faza njegovog formiranja. U Kuiperovom pojasu nalaze se Pluton, drugi patuljasti planeti, te bezbrojni manji objekti. Prostire se između 35 i 55 astronomskih jedinica (AJ) od Sunca – s time da jedna AJ predstavlja udaljenost Zemlje od Sunca.
No, iako su znanstvenici dugo vjerovali da ovaj pojas označava vanjsku granicu Sunčevog sustava, najnovija istraživanja sugeriraju da bi se iza njega mogao nalaziti još jedan, neotkriveni pojas. Znanstvenici predlažu mogućnost postojanja druge regije objekata koja bi se protezala izvan dosada poznatog Kuiperovog pojasa. Ako se ovo potvrdi, piše space.com, nova otkrića mogla bi nam pružiti ključne uvide u razvoj našeg i drugih planetarnih sustava.
Dokazi za drugi Kuiperov pojas
Nedavna istraživanja, predvođena astronomom Wesom Fraserom iz Kanadskog nacionalnog istraživačkog vijeća, pružaju dokaze koji upućuju na postojanje drugog Kuiperovog pojasa. Fraser je naglasio da su dosadašnje studije Kuiperovog pojasa možda bile nepotpune zbog ograničenja u načinu promatranja. “Naš Sunčev sustav mogao bi imati opsežniji Kuiperov pojas nego što se prethodno mislilo, ali to nismo mogli vidjeti zbog tehnoloških ograničenja,” rekao je Fraser.
Nova istraživanja koriste podatke s dvaju ključnih izvora: sonde New Horizons, koja je 2015. istražila Pluton, i teleskopa Subaru smještenog na Mauna Kei na Havajima. Korištenjem Hyper Suprime-Cam kamere na Subaru teleskopu, uočeno je 239 objekata Kuiperovog pojasa tijekom četiri godine istraživanja. O tome smo prethodno već pisali. Od tih objekata, 11 ih se čini da se nalazi u daljoj regiji, između 70 i 90 AJ od Sunca, što je značajno dalje od poznatog Kuiperovog pojasa.
Ono što čini ove objekte intrigantnima je činjenica da ne pripadaju unutar klasičnog Kuiperovog pojasa, jer između 55 i 70 AJ postoji gotovo prazna regija. Ova neobična praznina ukazuje na mogućnost da 11 novootkrivenih objekata pripada potpuno drugom, vanjskom pojasu.
Kakve posljedice donosi ovo otkriće?
Ako se postojanje drugog Kuiperovog pojasa potvrdi, to bi moglo značajno promijeniti naše razumijevanje Sunčevog sustava i njegovih granica. Fumi Yoshida iz Instituta za tehnologiju Chiba, jedan od koautora studije, opisao je ovo otkriće kao prekretnicu. “Ovo otkriće bi moglo redefinirati našu percepciju strukture Sunčevog sustava te pružiti nova saznanja o tome kako se formiraju planetarni sustavi.”
Istraživanja su tek na početku. Znanstvenici nastavljaju pratiti ove udaljene objekte, a buduće misije, poput Legacy Survey of Space and Time (LSST) na opservatoriju Vera C. Rubin, očekuju se da otkriju još više podataka o vanjskim dijelovima Sunčevog sustava. Posebno će LSST tražiti dodatne objekte unutar i izvan Kuiperovog pojasa, pružajući znanstvenicima priliku da dodatno prošire svoje spoznaje.
Dok JWST nastavlja s istraživanjem udaljenih dijelova svemira, ovakva moguća otkriće unutar našeg vlastitog Sunčevog sustava podsjećaju nas na to koliko još nepoznanica skriva naše kozmičko “susjedstvo”. Tajne koje leže na rubu našeg sustava možda nam mogu pružiti ključne odgovore na pitanja o tome kako se formiraju planeti, ne samo u našem sustavu, već i diljem svemira.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
