U novoj fotografiji Svemirskog teleskopa Hubble prikazan je gotovo rubni pogled na lećastu galaksiju NGC 4753. Lećaste galaksije imaju eliptični oblik i nejasno definirane spiralne krakove. Ova fotografija predstavlja najoštriji prikaz ovog objekta do sada, što ističe nevjerojatnu sposobnost razlučivanja Svemirskog teleskopa Hubble i otkrivanja složenih struktura prašine. NGC 4753 nalazi se oko 60 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje u zviježđu Djevice, a prvi ju je otkrio astronom William Herschel 1784. godine. Galaksija je član grupe NGC 4753 unutar oblaka Virgo II, koji obuhvaća oko 100 galaksija i galaktičkih skupova. Ova galaksija vjerojatno je nastala spajanjem s obližnjom patuljastom galaksijom prije otprilike 1,3 milijarde godina. Posebne strukture prašine oko njene jezgre vjerojatno su rezultat ovog događaja.
Astronomi vjeruju da se većina mase u galaksiji nalazi u blago spljoštenom, sferičnom halou tamne tvari. Tamna tvar je nazvana ‘tamnom’ jer je ne možemo direktno promatrati, ali astronomi smatraju da čini oko 85% sve materije u svemiru. Tamna tvar ne djeluje s elektromagnetskim poljem, što znači da ne emitira, reflektira niti prelama svjetlost. Možemo je otkriti samo po njenom gravitacijskom utjecaju na materiju koju možemo vidjeti, poznatu kao normalna materija. Niska gustoća okoline i složena struktura NGC 4753 čine je znanstveno zanimljivom za astronome, koji koriste galaksiju u modelima za testiranje različitih teorija o formiranju lećastih galaksija. Galaksija je također bila domaćin dviju poznatih supernova tipa Ia. Ove supernove su iznimno važne u proučavanju stope širenja svemira. Budući da su rezultat eksplozija bijelih patuljaka s pratećim zvijezdama, uvijek dosežu istu svjetlinu – 5 milijardi puta svjetliju od Sunca. Poznavanje intrinzične svjetline ovih događaja i usporedba s njihovom prividnom svjetlinom omogućuje astronomima da ih koriste za mjerenje kozmičkih udaljenosti, što pomaže u određivanju kako se svemir širio tijekom vremena.
