Perseverance rover istražuje drevne stijene u regiji Krokodillen na Marsu

Rover Perseverance započeo je novu fazu istraživanja na Marsu, fokusiranu na regiju koju znanstveni tim NASA-e naziva “Krokodillen”. Smještena na prijelazu između oboda kratera Jezero i ravnica koje ga okružuju, ova stjenovita visoravan mogla bi sadržavati najstarije stijene koje je rover dosad imao priliku analizirati — stijene koje potječu iz vremena prije nego što je sam krater nastao.

Krokodillen, nazvan po planinskom grebenu u norveškom otočju Svalbard, obuhvaća oko 30 hektara i prekriven je starim stijenama i glinovitim nanosima. Upravo te gline su znanstvenicima posebno zanimljive. Na Zemlji se one formiraju isključivo u prisustvu tekuće vode, što znači da su potencijalni tragovi drevnog, vlažnog okoliša na Marsu. Ako se potvrdi njihova prisutnost i u drugim dijelovima Krokodillena, to bi dodatno potvrdilo hipotezu da je ovo područje nekada bilo prekriveno vodom — mnogo prije udara koji je stvorio krater Jezero.

Prema riječima Kena Farleya, zamjenika glavnog znanstvenika misije Perseverance, “proteklih pet mjeseci bilo je geološki izuzetno dinamično”. Nakon što su istražili područje zvano Witch Hazel Hill, tim sada s velikim uzbuđenjem pristupa slojevitijim i geološki starijim stijenama Krokodillena, koje potječu iz noahijskog razdoblja Marsa, najstarijeg poznatog geološkog doba tog planeta.

Tragovi drevnog Marsa

Podaci prikupljeni s NASA-inih orbitalnih letjelica upućuju na to da vanjski dijelovi regije Krokodillen sadrže i minerale poput olivina i karbonata. Dok olivin nastaje hlađenjem magme, karbonati se na Zemlji obično formiraju kemijskom reakcijom stijena s tekućom vodom i otopljenim ugljičnim dioksidom. Takvi minerali poznati su po tome što dobro čuvaju organske spojeve i informacije o drevnim klimatskim uvjetima, što ih čini ključnim u potrazi za tragovima nekadašnjeg mikrobnog života.

U ovom trenutku, rover se nalazi kod stjenovitog izdanka nazvanog “Copper Cove”, gdje analizira uzorke koji bi mogli potjecati iz razdoblja starog više od 4 milijarde godina. Upravo su ti najdublji slojevi najvredniji za znanstvenike jer potencijalno nose informacije o sasvim drugačijem razdoblju razvoja Marsa u usporedbi s onima analiziranim prethodnih godina. Farley navodi da bi se eventualni biopotpisi u tim stijenama mogli povezati s još ranijom epohom nego oni pronađeni u uzorku “Cheyava Falls”, prikupljenom u srpnju 2024.

Kako bi dodatno povećali fleksibilnost tijekom ove faze misije, znanstvenici su prilagodili strategiju prikupljanja uzoraka. Od 26 do sada izbušenih jezgri stijena, 25 je zapečaćeno, dok je najnoviji uzorak, nazvan “Bell Island”, ostavljen nezapečaćen. Sadrži kuglaste formacije poznate kao sferule, čije porijeklo tek treba utvrditi. Nezapečaćeni uzorci omogućuju timu da, ako u budućnosti pronađe geološki zanimljiviju lokaciju, jednostavno zamijeni sadržaj uzorka bez kompromitiranja podataka.

Katie Stack Morgan iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon objašnjava kako su svi dosadašnji uzorci pohranjeni u sterilnim uvjetima, a sami spremnici su tako orijentirani da je gotovo nemoguće da nečistoće uđu u cijev tijekom kretanja ili bušenja. Čak i u slučaju zamjene uzorka, rizik od kontaminacije novog sadržaja ostaje minimalan, što znanstvenicima omogućava da maksimalno iskoriste preostalih sedam praznih cijevi.

Misija Perseverance, koja je 9. svibnja obilježila 1500 dana rada na površini Marsa, ulazi u jednu od najambicioznijih faza do sada. Kroz slojeve stijena Krokodillena, znanstvenici žele dublje razumjeti kako je izgledao Mars prije više od četiri milijarde godina — i je li na tom drevnom planetu možda ikada postojalo nešto što bismo danas prepoznali kao život.