Ova masivna karta pokriva područje neba 8600 puta veće od površine punog Mjeseca, čineći je deset puta detaljnijom od prethodne verzije objavljene 2012. godine.
Znanstvenici su predstavili dosad najdetaljniju infracrvenu kartu Mliječnog puta, koja sadrži više od 1,5 milijardi zvjezdanih objekata. Ovaj monumentalni projekt, omogućen zahvaljujući teleskopu VISTA Europskog južnog opservatorija (ESO), rezultat je 13 godina kontinuiranog promatranja. S nevjerojatnih 500 terabajta prikupljenih podataka, ovo je najveći projekt te vrste ikada proveden pomoću teleskopa ESO-a.
“Ova karta zauvijek mijenja način na koji promatramo našu galaksiju,” izjavio je Dante Minniti, astrofizičar sa Sveučilišta Andrés Bello u Čileu, koji je predvodio istraživanje. Njihova otkrića već sada mijenjaju naše razumijevanje strukture i dinamike Mliječnog puta, otvarajući nove horizonte za daljnja istraživanja.
Rekordna ‘karta’ galaksije
Ova karta, sastavljena od 200.000 fotografija snimljenih pomoću teleskopa VISTA smještenog u Paranal opservatoriju u Čileu, daleko nadmašuje sve prethodne pokušaje mapiranja naše galaksije. Zahvaljujući infracrvenoj kameri VIRCAM, znanstvenici su uspjeli prodrijeti kroz guste oblake prašine i plina, otkrivajući jezgru Mliječnog puta u detaljima kakvi dosad nisu bili mogući. Ova tehnologija omogućila je jedinstven pogled na središte galaksije, otkrivajući do tada skrivena područja.
Ova masivna karta pokriva područje neba 8600 puta veće od površine punog Mjeseca, čineći je deset puta detaljnijom od prethodne verzije objavljene 2012. godine. Sadrži različite zvjezdane objekte, od novorođenih zvijezda obavijenih gustim oblacima prašine, do drevnih kuglastih skupova s milijunima najstarijih zvijezda u galaksiji. Zahvaljujući infracrvenim mogućnostima VISTA teleskopa, otkriveni su i vrlo hladni objekti poput smeđih patuljaka – zvijezda koje nisu uspjele započeti nuklearnu fuziju – te slobodno plutajućih planeta koji ne kruže oko zvijezda.
13 godina istraživanja bez prekida
Promatranja su započela 2010. godine i završila sredinom 2023., a obuhvatila su ukupno 420 noći promatranja. Zahvaljujući ponavljanju promatranja istih dijelova neba, znanstvenici su mogli precizno pratiti kretanja i promjene svjetline nebeskih objekata. Ova kontinuirana promatranja omogućila su stvaranje trodimenzionalne karte unutarnjih regija Mliječnog puta, koje su do sada bile skrivene ispod slojeva međuzvjezdane prašine.
Jedno od značajnijih otkrića bila je identifikacija hiperbrzih zvijezda – zvijezda koje su izbačene iz središta Mliječnog puta nakon bliskih susreta sa supermasivnom crnom rupom. Ovi brzi objekti pružaju ključne uvide u sile koje oblikuju dinamiku naše galaksije.
Karta je rezultat VVV (VISTA Variables in the Vía Láctea) istraživanja i njegovog proširenja, VVVX projekta. Do sada su ti projekti doveli do objave više od 300 znanstvenih radova, a analiza prikupljenih podataka nastavit će se desetljećima. U međuvremenu, ESO već priprema nove projekte. Teleskop VISTA uskoro će dobiti nadogradnju u obliku instrumenta 4MOST, dok će Vrlo veliki teleskop (VLT) biti opremljen instrumentom MOONS. Ovi uređaji omogućit će detaljnu spektroskopsku analizu milijuna zvijezda, otvarajući vrata nebrojenim novim otkrićima.
Ova karta ne samo da postavlja nove standarde u astronomskim istraživanjima, već nas podsjeća na to koliko još nepoznanica čeka na otkrivanje u našoj galaksiji. Dok nastavljamo istraživati te skrivene regije, buduća otkrića sigurno će donijeti nova uzbuđenja i spoznaje.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.