Podvodna erupcija vulkana Santorini prije 520.000 godina bila je 15 puta veća od rekordne erupcije na Tongi. Sloj pumice debljine 150 metara na morskom dnu Mediterana ukazuje da je vulkan Santorini izbacio 15 puta više materijala od Hunga-Tonge tijekom prethodno nepoznate erupcije.
Duboko ispod morskog dna Mediterana koji okružuje grčki otok Santorini, znanstvenici su otkrili ostatke jedne od najeksplozivnijih vulkanskih erupcija koje je Europa ikada vidjela.
Ogroman sloj pumice i pepela, koji je debljine do 150 metara, otkrio je da je prije oko pola milijuna godina vulkan Santorini eruptirao tako eksplozivno da je bio 15 puta nasilniji od erupcije Hunga Tonga-Hunga Ha’apai iz 2022. Erupcija na Tongi oborila je nekoliko rekorda, izazivajući najbrže atmosferske valove ikad viđene i prvi poznati mega-cunami od antike.
“Znamo da je ovaj vulkan imao mnoge velike, eksplozivne erupcije — nešto poput Krakatoe,” rekao je vodeći autor studije Tim Druitt, profesor vulkanologije na Sveučilištu Clermont Auvergne u Francuskoj, za Live Science. No, novootkriveni ostaci upućuju na kataklizmičku eksploziju “za koju čak nismo ni znali da je postojala.”
Opsežna istraživanja na kopnu prethodno su stvorila prilično detaljnu sliku prošlog vulkanizma diljem Helenskog otočnog luka — niza vulkanskih otoka koji se protežu od Grčke do Turske duž zakrivljene linije gdje afrička tektonska ploča uranja ispod Europe. Na primjer, geolozi su znali da je Santorini izronio iz mora prije oko 400.000 godina, dok su se sukcesivne erupcije slagale vulkanski materijal na morsko dno. Današnji arhipelag Santorini formiran je tijekom kasnog brončanog doba (1600. do 1200. pr. Kr.), kada je eksplozivna minojska erupcija raznijela vrh onoga što je tada bio jedan otok. Magmatska komora ispod otoka, u središtu Santorinskog kaldera, i danas hrani vulkan.
No, znanstvenici mogu naučiti samo toliko na kopnu, rekao je Druitt, jer erozija od kiše i vjetra briše neke geološke dokaze. “Zato smo se prebacili na morski svijet, jer je u moru mirnije,” rekao je. Da bi saznali više o vulkanskoj aktivnosti regije, Druitt i njegovi kolege su krajem 2022. i početkom 2023. godine bušili morske sedimente oko Santorinija. Uz pomoć Međunarodnog programa za otkriće oceana, istraživači su izvadili jezgre sedimenta do 900 metara ispod morskog dna na 12 bušotinskih mjesta.
Tim je zatim mogao čitati različite slojeve sedimenta “kao knjigu,” rekao je Druitt. “Ono što vidite su vulkanski slojevi sa svih erupcija koje smo znali na kopnu,” rekao je. “Ali onda idemo do dubljih razina prije nego što je vulkan postao emergentan, kada je još uvijek bio podvodan.”
U tim dubljim razinama istraživači su otkrili ostatke 520.000 godina stare erupcije koja je “bila veća od ičega što je Santorini proizveo i vjerojatno jedna od dvije najveće erupcije koje je cijeli Helenski vulkanski luk ikada imao,” rekao je Druitt.
Erupcija je izbacila najmanje 90 kubičnih kilometara vulkanskog kamena i pepela, prema studiji objavljenoj 15. siječnja u časopisu Communications Earth & Environment. Erupcija na Tongi 2022. godine, za usporedbu, proizvela je 6 kubičnih kilometara materijala.
“To je puno veće — 15 puta veće — tamo, u srcu Europe,” rekao je Druitt.
Ovo otkriće je ogromno jer pokazuje da je Helenski vulkanski luk sposoban proizvesti ogromne podvodne erupcije. “Daje nam primjer za detaljno proučavanje vrlo velike verzije Hunga-Tonge,” rekao je Druitt.
Santorini vjerojatno neće doživjeti erupciju ovog opsega još nekoliko stotina tisuća godina, rekao je Druitt. Vulkan je zadnji put eruptirao 1950. godine, izbacujući lavu koja nije predstavljala značajnu prijetnju.
Međutim, magmatska komora “će i dalje hraniti erupcije lave i male eksplozivne erupcije u narednim desetljećima i možda čak stoljećima,” rekao je Druitt.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
