Ako bi se orbita Jupitera, najvećeg planeta u Sunčevom sustavu, hipotetski promijenila Zemlja bi – prema novoj studiji – mogla biti još pogodnija za život!
Jupiter i utjecaj na život
Astronomi su potvrdili postojanje preko 5000 egzoplaneta u galaksiji, a još tisuće čekaju potvrdu. Procjenjuje se da samo u našoj galaksiji postoje stotine milijardi planeta. Od svih ovih svjetova – i onih koje tek treba pronaći – koliko znamo, Zemlja je najpovoljnija za život.
No postavlja se pitanje koliko je točno pogodna? Naime, nova studija pokazuje da bi Zemlja mogla postati gostoljubivija ako se Jupiterova orbita promijeni. Planeti koji kruže oko svojih zvijezda u savršeno kružnim orbitama nikada ne mijenjaju svoju udaljenost od njih. Orbita ovalnog oblika uobičajena je za većinu planeta, što znači da imaju ‘ekscentrične orbite’. Ekscentričnost je način mjerenja ‘odstupanja’ orbite planeta od savršene kružnice – tj. savršena kružnica imala bi ekscentričnost nula, dok je vrijednost između nule i jedan ono što poznajemo kod većine planeta, tj. elipsa. Približavanje zvijezdi povećava količinu topline koju planet prima što, posljedično, utječe i na njegovu klimu.
Zašto Jupiter nema prstene poput Saturna?
Alternativni ‘model’ Sunčevog sustava
Model alternativnog Sunčevog sustava izradili su istraživači s UC Riversidea koristeći podatke iz Sunčevog sustava kakvog poznajemo danas. Istraživači su otkrili da bi nešto ekscentričnija (tj. ovalnija) orbita Jupitera rezultirala značajnim promjenama na Zemlji.
Prema znanstvenici i članici istraživačke skupine Pam Vervoort promjena Jupiterove orbite zapravo može povećati nastanjivost našeg planeta! Naime, postoji više poznatih oblika života koji mogu živjeti na Zemljinoj površini između na temperaturama između 0 i 100°C. Dijelovi Zemlje povremeno bi se približili Suncu ako bi Jupiter ‘gurnuo’ Zemljinu orbitu ekscentričnije. To bi rezultiralo time da se trenutno smrznuti dijelovi Zemljine površine zagrijali, povećavajući temperaturni raspon pogodan za život.
„Mnogi vjeruju da je Zemlja savršen primjer nastanjivog planeta i da bi svaka promjena Jupiterove orbite, budući da je tako masivan planet, mogla biti samo štetna za nas. No, pokazujemo da su obje pretpostavke pogrešne,“ rekla je Vervoort te dodala kako se znanstvenici nadaju „da će ovo otkriće pomoći u potrazi za egzoplanetima koji kruže oko drugih zvijezda.“
Važnost studije
Astrofizičar i koautor studije Stephen Kane pojasnio je kako astronomi u potrazi za egzoplanetima prvo traže nastanjive zone i proučavaju udaljenost između zvijezde i planeta gdje bi mogla postojati tekuća voda. Planeti imaju godišnja doba jer primaju različite količine izravne sunčeve svjetlosti tijekom svojih orbita. U jedno doba godine dijelovi planeta mogu biti ugodni, ali u drugo doba mogu biti izuzetno topli ili hladni. Kane kaže da je postojanje vode na površini planeta prejednostavna prva metrika koja ne uzima u obzir oblik orbite planeta ili sezonske promjene.
Orbita planeta može se izmjeriti pomoću postojećih teleskopa. Međutim, postoje dodatni čimbenici koji mogu utjecati na nastanjivost – primjerice nagib planeta prema zvijezdi ili od nje. Točnije, planet koji je nagnut u odnosu na zvijezdu u ‘nagnutom’ dijelu imao bi značajno niže temperature i hladniju klimu.
No, kako Jupiter utječe na nas?
Prema istoj studiji Jupiterov bliži položaj Suncu uzrokovao bi ekstremno naginjanje Zemlje. Istraživači bi htjeli razviti metode za procjenu mase i nagiba planeta, budući da je njih značajno teže izmjeriti.
Vulkani Ione ‘izbacuju’ sumpor na površinu Europe
Da bismo razumjeli utjecaj divovskih planeta u našem solarnom susjedstvu, kao i da bismo predvidjeli postojanje i utjecaje planeta (egzoplaneta) u drugim sustavima, moramo razumjeti njihova kretanja. Zbog toga nam je važno razumjeti Jupiterov utjecaj na Zemljinu klimu kroz vrijeme, njegov učinak na našu orbitu u prošlosti i njegov utjecaj na nas u budućnosti, zaključili su autori studije.
Zašto se unutrašnjost Sunčevog sustava vrti sporo?
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
