Znanstvenici smatraju da oceani zaslužuju prava, poštovanje i čast koje mi kao pojedinci imamo, ali uzimamo zdravo za gotovo. Trebamo li tretirati oceane kao živa bića sa pripadajućim pravima?
Oceani pate zbog klimatskih promjena
Zemlja je ‘plavi’ planet. Oko 75% njene površine prekriveno je oceanima i morima. Osim što nam oceani osiguravaju hranu i kisik, oni reguliraju i našu klimu. Sektori svjetskog gospodarstva poput turizma, ribarstva, međunarodne plovidbe i drugih, uvelike se oslanjaju na njih.
Iako su oceani od velikog značaja za čovječanstvo, ljudska aktivnost ih ugrožava na nezamislive načine. Oko osam milijuna tona plastičnog otpada svake godine završi u oceanima. Kao rezultat klimatskih promjena, koraljni grebeni i drugi vitalni ekosustavi trpe nepopravljivu štetu. Riblji fond ugrožen je pretjeranim izlovom, a nutritivno zagađanje stvara mrtve zone. Gotovo 80 % otpadnih voda ispušta se u oceane bez ikakvog pročišćavanja.
Otapanje leda možda neće značajno utjecati na oceanske struje
Oceani su gurnuti po strani
Na globalnoj razini, oceani su relativno nedovoljno zastupljeni kada je riječ o konvencijama o zaštiti okoliša, iako je riječ o vitalnim ‘organima’ Zemlje kao ekosustava. Oceani su potisnuti u fusnote u međunarodnim sporazumima čiji je cilj ujediniti svijet u primjeni održivih praksa. Unatoč njihovoj važnosti, ponašamo se kao da oceani nisu baš toliko ključni. Ignoriramo ih. Na isti način kao što zanemarujemo prirodu općenito. Ali tome treba stati na kraj, navode stručnjaci.
Mora se napraviti temeljna promjena u našem odnosu prema oceanima za razliku od trenutnih simboličnih aktivnosti. Moramo razviti smjernice koje će osigurati da buduće generacije također dobiju mogućnost iskorištavanja dobrobiti funkcionalnih morskih ekosustava. U članku objavljenom u PLOS Biology, tim istraživača zagovara okvir čiji je cilj upravo to.
Postojeći zakoni o zaštiti okoliša istovjetni su legalizaciji uništavanja prirode
Držanje postojećih zakona o zaštiti okoliša onakvima kakvi jesu bilo bi ravno, ni više, ni manje, legaliziranju uništavanja prirode, stoji u članku koji su napisali istraživači oceanske politike. “Međunarodno pravo mora odražavati inherentna prava Oceana da cvjeta, regenerira se i postoji. Štoviše, dodali su kako “zdravlje oceana jest zdravlje ljudske rase”. Također, za razliku od koncepta prema kojem se naš prirodni okoliš promatra kao zasebna i odvojena domena za eksploataciju, autori tvrde da su njihove konstatacije ukorijenjene u filozofijskom pristupu.
Imperativna komponenta novonastalog područja zemaljskog prava jest koncept “uzajamnog poboljšanja” koji obuhvaća skup načela usmjerenih na prepoznavanje i obznanjivanje načina na koji su ljudi i njihov okoliš međusobno ovisni jedni o drugima kroz različite institucije i zakone.
Iz Googlea demantirali da je LaMDA ‘svjesna’: Lemoine otkrio da je LaMDA angažirala odvjetnika
Zemaljski zakon
U tom smislu, pravo na postojanje vrlo je prepoznatljiv pravni okvir. Riječ je o etičkom načelu koje širem svijeta podupire razvoj prava i zakonodavnih okvira. Kao rezultat zemaljskog zakona, Prava prirode priznavat će da priroda ima neotuđivu vrijednost koja proizlazi iz njene intrinzične vrijednosti. Ova vrijednost dio je šireg okvira zemaljskog zakona.
Drugim riječima, priroda ima vrijednost – ne kao imovina ili resurs za eksploataciju – već kao “živa stvar”. Fokus na reguliranju oceana temelji se na zemaljskom zakonu i razumijevanju prava prirode. Autori također tvrde da se zakon, politika i institucionalno djelovanje trebaju temeljiti na potrebama oceana.
Kako će simbiotske bakterije pomoći uzgoju biljaka na Marsu
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
