NASA-in rover Perseverance snimio je nevjerojatnu fotografiju Deimosa, manjeg od dva Marsova mjeseca, dok je sjajio na tamnom nebu crvenog planeta. Bilo je 4:27 ujutro po lokalnom vremenu, 1. ožujka 2025., tijekom 1433. marsovskog dana misije. Iako sićušan i udaljen, Deimos je postao vidljiv zahvaljujući dugim ekspozicijama i preciznoj tehnologiji na roveru.
Za snimku je korišteno ukupno 16 fotografija, svaka s maksimalnim vremenom ekspozicije od 3,28 sekundi. Sve su spojene unutar navigacijske kamere u jednu nevjerojatnu fotografiju Deimosa, koja je kasnije poslana na Zemlju. Ukupna ekspozicija iznosi oko 52 sekunde, što je omogućilo da se u kadar uhvati svjetlosna točka koja se jedva razlikuje od pozadinskih zvijezda.
Naravno, rezultat takvog snimanja u uvjetima slabog svjetla je slika ispunjena digitalnim šumom. Mnoge bijele točkice na slici nisu zvijezde, već smetnje — iako se među njima nalaze i stvarne svjetlosne točke, poput zvijezda Regulus i Algieba iz zviježđa Lava. Unatoč šumu, nevjerojatna fotografija Deimosa pruža vrijedan pogled na dinamičku sliku marsovskog neba.
Zašto je ova nevjerojatna fotografija Deimosa važna za znanost
Deimos je sićušan — promjera jedva 12 kilometara — i kreće se sporije te mnogo dalje od površine Marsa nego Phobos, njegov veći i poznatiji brat. Upravo zbog toga je iznimno teško uhvatiti ovako jasnu i stabilnu sliku s površine. Nevjerojatna fotografija Deimosa snimljena prije zore otvara mogućnosti za nova istraživanja dinamike satelita, njihove refleksije svjetlosti i orbitalnog ponašanja.
Mars ima samo dva prirodna satelita, a znanstvenici vjeruju da su oba zapravo asteroidi zarobljeni davno u prošlosti. Phobos se svakim danom sve više približava Marsu i za otprilike 50 milijuna godina bit će rastrgan njegovom gravitacijom. Deimos, s druge strane, polako se udaljava i kreće prema stabilnijoj orbiti.
Zato svaka nevjerojatna fotografija Deimosa, pogotovo ovakva snimljena izravno s tla, ima posebnu vrijednost. Ne samo kao tehnički uspjeh, već kao dokument jednog od najskrivenijih elemenata marsovske noći. I dok je većina ljudi još spavala na Zemlji, robot na drugom planetu zabilježio je nešto što ljudsko oko nikada ne bi moglo vidjeti uživo — tihi, udaljeni mjesečev sjaj, uhvaćen u pravom trenutku.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
