kozmos.hr
Svemir

Nešto se neobično događa na rubu Sunčevog sustava

Umjetnički prikaz letjelica Voyager 1 i Voyager 2 kako napuštaju heliosferu i ulaze u međuzvjezdani prostor (©NASA/JPL-Caltech).
objavljeno

Novi podatci govore da je granica između našeg Sunčevog sustava i međuzvjezdanog prostora zapravo puno neobičnija nego smo mislili.

Granica ‘poznatog’

Znanstvenici su otkrili da se nešto sablasno i čudno događa na rubu Sunčevog sustava. Naime, heliopauza – granica između heliosfere (‘mjehura’ koji obuhvaća Sunčev sustav) i međuzvjezdanog medija (materijala između zvijezde) čini se kao da se mreška i stvara kose kutove na neočekivani način.

15 stvari koje biste trebali znati o Voyageru 1, prvoj međuzvjezdanoj svemirskoj letjelici

Opći koncept da heliopauza mijenja oblik nije nov – tijekom prošlog desetljeća istraživači su utvrdili da nije statična. Do ovog su otkrića došli koristeći podatke s Voyagera 1 i Voyagera 2, jedine dvije svemirske letjelice koje su dosad izašle iz heliosfere, kao i NASA-inog satelita Interstellar Boundary Explorer (IBEX), koji proučava emisije energetski neutralnih atoma (ENA) koji se stvaraju kada sunčevi vjetrovi i međuzvjezdani medij međusobno djeluju.

Umjetnički prikaz letjelica Voyager 1 i Voyager 2 kako napuštaju heliosferu i ulaze u međuzvjezdani prostor (©NASA/JPL-Caltech).
Umjetnički prikaz letjelica Voyager 1 i Voyager 2 kako napuštaju heliosferu i ulaze u međuzvjezdani prostor (©NASA/JPL-Caltech).

„Svemirska letjelica Voyager pruža jedino izravno, in situ mjerenje lokacija ovih granica. Međutim, samo u jednoj točki u prostoru i vremenu,“ pojasnio je Eric Zirnstein, astrofizičar sa Sveučilišta Princeton.

Neobični podatci

Znanstvenici su koristili ove prikupljene podatke za izradu modela koji predviđaju kako se heliopauza mijenja. Ukratko, solarni vjetrovi i međuzvjezdani medij guraju i vuku jedni druge kako bi stvorili granicu koja se neprestano pomiče.

No, nedavna istraživanja heliopauze otkrila su podatke koji su u suprotnosti s prethodnim nalazima. Naime, tijekom razdoblja od nekoliko mjeseci 2014. godine, IBEX je uhvatio posvjetljivanje energetski neutralnih atoma koje je ukazivalo na asimetrije u heliopauzi. Znanstvenici su naknadnim uvidom ustanovili kako ove asimetrije nisu u skladu s modelima!

Zašto se unutrašnjost Sunčevog sustava vrti sporo?

Nastavak istraživanja i traženje odgovora

Nadalje, pregledom podataka s putovanja Voyagera 1 i Voyagera 2, znanstvenici su otkrili da se heliopauza dramatično promijenila u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. To pomaže objasniti zašto je postojao tako veliki jaz između ulazaka dviju sondi u međuzvjezdani prostor, što se dogodilo 2012., odnosno 2018. godine. No, takva vrsta kretanja heliopauze također je u neskladu s modelima.

U radu objavljenom 10. listopada u časopisu Nature Astronomy, istraživači su ove nedosljednosti nazvali „intrigantnim i potencijalno kontroverznim.“ Planiraju nastaviti proučavati heliopauzu, nadajući se da će dobiti više uvida od NASA-ine novog i poboljšanog satelita (Interstellar Mapping and Acceleration Probe) koji može detektirati energetski neutralne atome, a trebao bi biti lansiran 2025. godine.

15 zanimljivosti o Sunčevom sustavu

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Eric J. Zirnstein et al., „Oblique and rippled heliosphere structures from the Interstellar Boundary Explorer,“ Nature Astronomy (2022).

Stefanie Waldek (27. listopada 2022.), „Something spooky is happening at the edge of the solar system,“ space.com (pristup 27. listopada 2022).

 

Pratite Kozmos na Google Vijestima.