Nepoznati objekt koji se sudario sa Marsom ostavio je iza sebe 2 milijarde kratera

U značajnom astronomskom događaju koji se dogodio prije približno 2,3 milijuna godina, veliki objekt (pretpostavlja se da je bio to ogromni asteroid) sudario se s Marsom, stvarajući preko 2 milijarde manjih kratera oko glavnog kratera Corinto, koji se nalazi u neposrednoj blizini ekvatora na Marsu. Kako prenosi LiveScience, ovaj događaj, koji je ostavio ‘dubok otisak‘ na površini Marsa, doveo je do formiranja kratera Corinto, zajedno s ogromnim brojem manjih kratera raspršenih po okolnom terenu, sukladno rezultatima nedavne studije.

Glavni krater, Corinto, čiji promjer iznosi impresivnih 14 kilometara, smješten je na Elysium Planitia, ogromnoj ravnici koja se proteže preko ekvatora Marsa. Prema procjenama znanstvenika, asteroidi sposobni za ostavljanje ovakvih velikih tragova na Marsu udaraju u njegovu površinu svakih otprilike 3 milijuna godina, što upućuje na mogućnost da je Corinto najmlađi krater te veličine na Marsu. Ova otkrića predstavljena su na 55. godišnjoj konferenciji o lunarnoj i planetarnoj znanosti koja je održana u Teksasu.

Studija, objavljena tijekom konferencije, otkriva kako je Corinto, ovaj relativno svježi krater udara na Elysium Planitia, generirao jedan od najopsežnijih sistema sekundarnih kratera na Marsu. Za analizu Corinta i njegove okoline korišteni su podaci prikupljeni HiRISE i CTX kamerom na orbiteru Mars Reconnaissance Orbiter (MRO).

Posljedice udarca

Studija detaljno opisuje kako je objekt, odgovoran za nastanak Corinta, tijekom svojeg udara stvorio brojne manje kratare u okolnom pejzažu. Fragmenti materijala, koji su se odlomili i raspršili u oblicima nalik na zrake, oblikovali su sekundarne kratere koncentrirane uglavnom južno i jugozapadno od Corinta. Najdalji fragmenti su pronađeni na udaljenosti do 1850 kilometara od glavnog kratera. Sekundarni krateri su klasificirani u četiri skupine prema njihovom obliku i udaljenosti od Corinta, pri čemu su oni u skupini blizu Corinta imali polukružni oblik, dok su najdalji bili dugi i uski.

Varijacije u oblicima i rasporedu sekundarnih kratera sugeriraju razlike u brzini i veličini materijala koji su izbačeni prilikom udara, prema zapažanjima istraživača. Kretanje fragmenata koji su se odlomili od udarača, zajedno sa blago eliptičnim oblikom glavnog kratera, upućuje na to da je udarač došao s sjevera i udario Mars pod kutom između 30 i 45 stupnjeva. Istraživači vjeruju da je objekt koji je udario u Mars bio sastavljen od čvrstog bazalta.

Unutar kratera Corinto, koji se nalazi gotovo 1 kilometar ispod okolnog terena, nalazi se veliki broj udubljenja. Te formacije sugeriraju da je područje bilo prekriveno vodenim ledom u trenutku udara. Pretpostavlja se da su ove strukture, sve manje od 200 metara u promjeru, nastale kao rezultat intenzivnog zagrijavanja i degasiranja vodenog leda pri udaru. Ovaj fenomen ukazuje na značajne geološke promjene na površini Marsa uzrokovane udarom.

Ova studija ne samo da pruža uvide u dinamične procese koji oblikuju površine planeta, već i ističe napredak tehnologije i metoda koje omogućavaju znanstvenicima da istražuju i razumiju takve događaje. Analizom raspršenih materijala i karakteristika udarača, istraživači su mogli donijeti zaključke o svojstvima kozmičkih objekata koji prolaze kroz naš sunčev sustav i interakcijama koje se odvijaju prilikom njihovog udara na planetarne površine.