Dok se galaksije iznimno niske svjetline obično smatraju kozmičkim fosilima, F8D1 krši ta očekivanja. Najnovija promatranja teleskopom Hubble otkrila su da je ta rijetka ultra-difuzna galaksija imala složenu i neprekinutu povijest stvaranja zvijezda, uključujući i iznenađujuće nedavne valove aktivnosti.
Unatoč tome što sadrži tek djelić zvjezdane mase Mliječne staze, galaksija F8D1 pokazuje da niska gustoća i slab sjaj nisu prepreka dugotrajnom kozmičkom razvoju.
Ultra-difuzne galaksije: goleme, ali gotovo nevidljive
Ultra-difuzne galaksije (UDG) predstavljaju znanstvenu zagonetku. Iako su promjerom usporedive s našom galaksijom, njihov broj zvijezda je čak stotinu puta manji. Još uvijek nije jasno zašto ih gravitacija masivnijih susjeda nije rastrgala, što ih čini ključnim za razumijevanje galaktičke stabilnosti i evolucije.
Galaksija F8D1, otkrivena 1998. godine, nalazi se u skupini oko spiralne galaksije M81. Zbog svojih osobitosti često se koristi kao modelni primjer ove klase objekata. Upravo zato, tim astronoma predvođen Adamom Smercinom sa Space Telescope Science Institute iz Baltimorea odlučio ju je detaljno proučiti pomoću Hubbleovih instrumenata WFC3 i ACS.
Tri epohe formiranja zvijezda
Nova promatranja omogućila su astronomima da rekonstruiraju povijest nastanka zvijezda u F8D1, analizom pojedinačnih zvijezda sve do razine jasno vidljivih crvenih divova u središtu i na rubovima galaksije.
Prva epoha započela je prije više od šest milijardi godina, kada je formirano oko 80 posto zvijezda u galaksiji. Slijedio je drugi val stvaranja prije otprilike 2 do 2,5 milijarde godina, tijekom kojeg je nastalo 11 posto zvijezda u središnjem dijelu i čak 39 posto u vanjskim regijama.
Treći i najsvježiji val dogodio se prije oko 500 milijuna godina, a tada je nastala jezgra zvjezdanog skupa te manji broj dodatnih zvijezda.
Iznenadni prestanak stvaranja zvijezda
Iako je F8D1 iznenađujuće dugo stvarala zvijezde, čini se da je taj proces u cijeloj galaksiji naglo prekinut. Promatranja pokazuju da su i jezgra i široki plimni trag, koji se proteže do 13 kiloparseka od središta, prestali stvarati zvijezde prije manje od dvije milijarde godina.
To znači da je ova ultra-difuzna galaksija još relativno nedavno aktivno stvarala zvijezde, što je neuobičajeno za objekte takve vrste.
Ukupna procijenjena masa preteče F8D1 iznosila je oko 133 milijuna masa Sunca. No značajan dio te mase više nije gravitacijski vezan, između 25 i 40 posto zvjezdanog materijala danas je razasut u obliku prostranog plimnog toka.
To ukazuje na to da se F8D1 postupno urušava, dok njezina zvjezdana masa sve više odlazi izvan granica galaktičke jezgre, vjerojatno pod vanjskim gravitacijskim utjecajem.
Nije “neuspjela galaksija”
Neki modeli tvrde da su UDG-ovi zapravo “neuspjele galaksije”, koje su zbog snažnih ranih eksplozija ostale bez plina i mogućnosti daljnje zvjezdane formacije. No povijest F8D1 ne podupire tu hipotezu.
Zabilježeni kasni valovi stvaranja zvijezda, prisutnost tipične populacije kuglastih skupova te aktivna jezgra ukazuju na to da je riječ o sustavu s bogatom i raznolikom evolucijom. F8D1 je možda rijedak primjer galaksije koja unatoč slaboj svjetlini i difuznoj građi uspijeva održavati zvjezdani život kroz milijarde godina.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
