Nova snimka međuzvjezdanog objekta 3I/ATLAS, koju su 20. studenoga 2025. u 4.15 UTC ostvarili M. Jäger, G. Rhemann i E. Prosperi, otvorila je još jedno poglavlje u analizi ovog neobičnog putnika kroz Sunčev sustav. Fotografija je složena od 20 ekspozicija po 100 sekundi, a prikazuje vidno polje široko 16.7 lučnih minuta, što na udaljenosti objekta od 326 milijuna kilometara odgovara oko 1.6 milijuna kilometara. Na slici se jasno vide dva uska, gotovo savršeno ravna mlaza, protegnuta oko milijun kilometara od objekta i položena okomito na os 3I/ATLAS–Sunce. U kombinaciji s repom i proturepom, mlazovi formiraju gotovo pravilnu “X-strukturu.”
Podaci i značajke snimke
Najjednostavnije tumačenje ovih bočnih linija vodi prema svakodnevnoj orbitalnoj stvarnosti: riječ je vrlo vjerojatno o tragu komunikacijskog satelita u Zemljinoj orbiti koji je tijekom dugih ekspozicija nakratko projiciran preko istog dijela neba. Jedna dodatna, niža linija u kadru potvrđuje tu mogućnost. Ipak, profesor Avi Loeb, koji duže prati i analizira anomalije povezane s 3I/ATLAS-om, upozorava da bi, ako se pokaže da linije zaista pripadaju objektu, mogle ukazivati na nešto potpuno drukčije.
U tom slučaju otvaraju se dva osnovna problema, kaže Loeb.
Zasluge: M. Jäger, G. Rhemann i E. Prosperi.
Prvi problem odnosi se na to koliko su ti bočni tragovi pravilni. Prema dosadašnjim mjerenjima 3I/ATLAS se okreće svakih 16.16 sati. Na toj udaljenosti od Sunca isparavanje leda i drugih hlapljivih tvari doseže oko 400 metara u sekundi. Kod objekta koji rotira takvom brzinom očekivalo bi se da bi mlazovi pokazivali barem blage varijacije, sitne zakrivljenosti ili prekide na razmjerima od više desetaka tisuća kilometara. Na snimci ih nema.
Drugi problem je njihov smjer. Tragovi su okomiti na os 3I/ATLAS–Sunce, i to je suprotno ponašanju prirodnog izbijanja plinova ili prašine. Sunčev tlak i solarni vjetar obično izdužuju materijal upravo u smjeru prema Suncu ili od njega. Umjesto toga, novi tragovi stoje gotovo okomito na taj očekivani pravac.
Ako nije riječ o satelitu
U slučaju da se potvrdi da linije nisu artefakt nego stvarni dio fenomena oko 3I/ATLAS-a, jedno od zanimljivijih tumačenja jest to da predstavljaju trag malih objekata koji su se odvojili od glavnog tijela. Ako su se ti mogući fragmenti ili mini-objekti odvojili blizu perihela 29. listopada 2025., do danas bi prešli oko milijun kilometara u 22 dana, što odgovara brzini od oko 500 metara u sekundi u odnosu na 3I/ATLAS.
Njihov izvor mogao bi biti prirodan, poput komadića leda odlomljenih iz jezgre, ali Loeb podsjeća da se ne mora nužno, bez dovoljno informacija, niti isključiti tehnološko podrijetlo. Manji objekti mogli bi biti sondice ili elementi ispušteni iz većeg matičnog tijela. Sustavno promatranje tijekom idućih tjedana trebalo bi omogućiti razlučivanje ova dva scenarija.
Pogled prema HiRISE-u i ranoj fazi raspada
Takva vrsta fragmentacije može objasniti i X-oblik proširenog sjaja vidljivog na HiRISE snimci od 2. listopada 2025., snimljenoj tijekom prolaska 3I/ATLAS-a pokraj Marsa. Tada je zabilježena difuzna struktura koja se protezala tek nekoliko tisuća kilometara, što odgovara vrlo ranom stadiju razdvajanja. Ako je proces započeo u to vrijeme, brzina izbacivanja pojedinih komponenti morala je biti oko 200 metara u sekundi. Prema Loebu, takav impuls moguć je postići običnim kemijskim pogonom, dok Sunčeva plimna sila nije ni približno dovoljno snažna da u tom razdoblju proizvede tako veliku promjenu brzine.
U tjednima koji dolaze najvažnije će biti utvrditi jesu li bočne linije i mogući mali objekti zaista povezani s 3I/ATLAS-om ili je riječ o slučajnom preklapanju sa satelitskim tragom. Ako se pokaže da su stvarni, otvorit će se sljedeće pitanje: imaju li prirodno ili tehnološko podrijetlo. Od odgovora na to ovisit će kako će se nastaviti rasplitati jedna od najneobičnijih epizoda u suvremenoj astronomiji.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
