Novi podaci radio-teleskopa MeerKAT u Južnoj Africi donose dosad najosjetljiviju provjeru mogućih tehnoloških signala iz međuzvjezdanog objekta 3I/ATLAS. Promatranje je izvedeno 5. studenoga 2025. uz pomoć sustava BLUSE, koji u stvarnom vremenu prepoznaje uskopojasne radio-emisije. Zabilježeno je 23 689 signala, no nijedan se prostorno nije poklapao s položajem 3I/ATLAS-a, što upućuje na to da su svi potjecali od zemaljske radio-smetnje. Na temelju tih mjerenja određena je granica detekcije od 0,17 vata u frekvencijskom rasponu od 900 do 1670 megaherca. Kako ističe profesor Avi Loeb, riječ je o snazi usporedivoj s mobilnim uređajem na udaljenosti na kojoj se 3I/ATLAS tada nalazio, oko 334 milijuna kilometara.
NASA će danas u 21 sat po srednjoeuropskom vremenu održati konferenciju na kojoj prvi put nakon prekida rada državnih institucija objavljuje nove podatke sa zemaljskih i svemirskih opservatorija. Među njima su i slike 3I/ATLAS-a snimljene 3. listopada 2025., kada je objekt prošao 29 milijuna kilometara od Marsa. U tom trenutku kamera HiRISE na orbiteru Mars Reconnaissance Orbiter mogla je snimiti jezgru s rezolucijom od 30 kilometara po pikselu. Najsjajniji piksel u slici trebao bi dati ograničenje na veličinu jezgre i prikazati geometriju svjetlosnog omotača oko nje. Također će biti zanimljivo provjeriti postoji li trag eventualnih manjih objekata koji su se mogli odvojiti od 3I/ATLAS-a ili ga pratiti prema Marsu. Oni bi mogli upućivati na raspad ledenog tijela ili, kako ističe Loeb, u radikalnijem scenariju, na moguće mini-letjelice ispuštene iz tehnološke letjelice.
Prirodni komet ili umjetni objekt
Unatoč zanimljivim nalazima, promatranja zasad nisu otkrila nijedan nedvojbeno tehnološki signal, piše Loeb. Nema opaženih manevara, umjetne svjetlosti niti radio-emisija koje bi potvrdile umjetno podrijetlo. No dosad je zabilježeno dvanaest anomalija koje odstupaju od ponašanja poznatih kometa i koje, u krajnjoj interpretaciji, mogu upućivati na tehnološko podrijetlo.
Anomalije koje prate 3I/ATLAS
-
Putanja objekta kreće se suprotno smjeru gibanja planeta, a usklađena je s ravninom ekliptike unutar pet stupnjeva. Matematička vjerojatnost takvog poravnanja iznosi 0,2 posto. Loeb smatra da to može upućivati na ciljano izviđanje unutarnjeg Sunčeva sustava.
-
U srpnju, kolovozu i početkom studenoga 2025. zabilježen je mlaz usmjeren prema Suncu, takozvani antirep. Za razliku od optičkih iluzija kod kometa poznatih iz Sunčeva sustava, ovdje geometrija ne objašnjava pojavu. Ako je stabilan, mogao bi imati tehnološko objašnjenje.
-
Jezgra 3I/ATLAS-a procijenjena je oko milijun puta masivnija od 1I/ʻOumuamue i oko tisuću puta masivnija od 2I/Borisova, pri čemu putuje većom brzinom od oba objekta. Kombinirana vjerojatnost takve pojave manja je od 0,1 posto. Takav omjer mase i brzine otvara mogućnost da objekt nije slučajno došao iz uobičajenog međuzvjezdanog rezervoara ledenih tijela, nego da je možda namjerno usmjeren prema unutarnjem dijelu Sunčeva sustava.
-
Vrijeme dolaska u Sunčev sustav usklađeno je tako da objekt prolazi na desetke milijuna kilometara od Marsa, Venere i Jupitera te da ostane nevidljiv sa Zemlje u trenutku perihela. Procijenjena vjerojatnost takve koincidencije iznosi 0,005 posto.
-
U plinovitom izboju detektiran je omjer nikla i željeza potpuno različit od svih poznatih kometa, uz višestruko veći udio nikla koji nalikuje industrijskim slitinama. Omjer nikla i cijanida također je redove veličine iznad vrijednosti izmjerenih kod kometa, uključujući 2I/Borisov. Vjerojatnost ovakva kemijskog potpisa manja je od 1 posto.
-
Plinovi koje 3I/ATLAS izbacuje sadrže samo 4 posto vode po masi. Budući da je voda osnovni sastojak kometa u Sunčevu sustavu, tako nizak udio predstavlja važno odstupanje.
-
Objekt pokazuje ekstremnu negativnu polarizaciju svjetlosti, dosad nezabilježenu kod kometa. Vjerojatnost takvog ponašanja procjenjuje se na manje od 1 posto.
-
Dolazi iz smjera koji se unutar devet stupnjeva poklapa s pravcem iz kojeg je 1977. detektiran poznati radio-signal Wow!. Vjerojatnost slučajnog podudaranja iznosi 0,6 posto.
-
U blizini perihela objekt se posvijetlio brže od svih dosad poznatih kometa i pritom bio plaviji od Sunca. Jedna od hipoteza tumači to mogućim uključivanjem pogona.
-
Zabilježeni su mlazovi usmjereni prema Suncu i u suprotnom smjeru. Za njihovu prirodnu pojavu bilo bi potrebna golemu površinu koja bi upijala Sunčevu toplinu i poticala isparavanje leda, prema izračunima nepraktično veliku. Moguće je, navodi Loeb, da se radi o tehnološkim potisnicima.
-
Blizu perihela opažena je negavitacijska akceleracija koja bi zahtijevala masivno isparavanje. Međutim, preliminarne slike pokazuju da se objekt nije raspao. Jedno od mogućih tumačenja uključuje rad pogona.
-
Mlazovi su iznimno uski i održavaju orijentaciju na udaljenost od milijun kilometara, i to u različitim smjerovima u odnosu na Sunce, unatoč izmjerenoj rotaciji objekta. Ako nije riječ o prirodnom procesu, oni bi mogli služiti navigaciji ili ispuštanju manjih sondi iz veće letjelice.
Što ako se potvrdi tehnološko podrijetlo
Ako se ikada pokaže da je neki međuzvjezdani objekt umjetnog podrijetla, njegov rizik ne bi bio zanemariv. Profesor Loeb nedavno je predložio takozvanu Loebovu ljestvicu, u kojoj stupanj 0 opisuje prirodni komet, a stupanj 10 označuje tehnologiju sposobnu ugroziti čovječanstvo. Civilizacija nema razrađen protokol za takav susret. No preživi li se prvi takav događaj, politička volja za razvoj sustava ranog upozorenja i flote presretača vjerojatno bi postala prioritet.
3I/ATLAS najbliže će se približiti Zemlji 19. prosinca 2025. na udaljenosti od 269 milijuna kilometara. Ostatak godine bit će posvećen nastavku promatranja i traženju odgovora na pitanje koje još uvijek stoji u središtu svih rasprava: je li riječ o iznimno neobičnom prirodnom kometu ili o umjetnom objektu?
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
