Svemirski teleskop Nancy Grace Roman, NASA-in novi veliki opservatorij namijenjen istraživanju tamne energije, tamne tvari i udaljenih svjetova, u potpunosti je sastavljen. U najvećoj čistoj prostoriji Goddard Space Flight Centera u Greenbeltu u saveznoj državi Maryland tehničari su 25. studenoga spojili njegove unutarnje i vanjske sklopove, čime je konstrukcija instrumenta službeno završena.
Tim sada ulazi u završnu fazu opsežnog testiranja, posljednjeg koraka prije slanja opservatorija na mjesto lansiranja. “Završetak opservatorija Roman dovodi nas do ključnog trenutka za agenciju”, rekao je Amit Kshatriya, zamjenik glavnog administratora NASA-e. “Transformativna znanost oslanja se na disciplinirano inženjerstvo, a ovaj je tim dio po dio i test po test izgradio opservatorij koji će proširiti naše razumijevanje svemira. Sada smo usredotočeni na završne provjere i preciznu pripremu za lansiranje u ime globalne znanstvene zajednice.”
Završna ispitivanja i priprema za let
Nakon testiranja teleskop će biti premješten u NASA-in Kennedy Space Center na Floridi, gdje će započeti pripreme za lansiranje planirano za ljeto 2026.
Službeni krajnji rok za lansiranje je svibanj 2027., ali trenutačna dinamika rada omogućuje polijetanje i prije toga, moguće već u jeseni 2026. Raketa Falcon Heavy tvrtke SpaceX uputit će opservatorij prema radnoj točki udaljenoj oko milijun milja od Zemlje, odnosno oko 1,6 milijuna kilometara.
“Završenom izgradnjom teleskopa Roman nalazimo se na pragu izuzetno važnih znanstvenih otkrića”, izjavila je Julie McEnery, glavna znanstvenica misije u centru Goddard. “U prvih pet godina očekuje se otkriće više od 100 000 udaljenih svjetova, stotina milijuna zvijezda i milijardi galaksija. U kratkom roku nakon lansiranja steći ćemo gole količine novih spoznaja o svemiru.”
Rad u infracrvenom dijelu spektra i široko vidno polje omogućit će teleskopu Roman istraživačke mogućnosti koje bi s postojećim instrumentima zahtijevale stotine godina rada. Opservatorij će istraživati tamnu energiju i tamnu tvar, evoluciju svemira, egzoplanete, crne rupe i druge rijetke pojave.
“U našem se životnom vijeku pojavila velika zagonetka: zašto se širenje svemira čini ubrzanim. Nešto temeljno o prostoru i vremenu još ne razumijemo, a Roman je izgrađen da otkrije što je to”, rekla je Nicky Fox, zamjenica administratora za znanost u NASA-inu sjedištu u Washingtonu. “Sada kada je opservatorij Roman sastavljen, a misija ostaje na putu prema ranijem mogućem lansiranju, nalazimo se korak bliže razumijevanju svemira na dosad neviđen način.”
Instrumenti: široko vidno polje i nova era snimanja egzoplaneta
Opservatorij Roman nosi dva instrumenta: Wide Field Instrument i Coronagraph Instrument, koji zajedno određuju znanstveni doseg misije.
Koronografski instrument zamišljen je kao demonstracija tehnologije izravnog snimanja planeta oko drugih zvijezda. Njegova je zadaća blokirati odsjaj matične zvijezde i omogućiti detekciju vrlo slabog svjetla planeta u orbiti. Cilj je fotografirati planete i prašnjave diskove oko obližnjih zvijezda u vidljivoj svjetlosti, s naglaskom na otkrivanje starijih, hladnijih divovskih planeta u bližim orbitama, za razliku od vrelih, mladih super-Jupitera koji su dosad najčešći rezultat tehnika izravnog snimanja.
“Pitanje ‘Jesmo li sami?’ jedno je od najvećih znanstvenih pitanja, a izgradnja alata koji nas može približiti odgovoru jednako je velik izazov”, rekao je Feng Zhao iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratory (JPL) u južnoj Kaliforniji. “Koronograf misije Roman približit će nas tom cilju za još jedan korak. Izuzetna je prilika ispitati ovu tehnologiju u svemiru, na tako snažnom opservatoriju.”
U prvoj godini i pol rada misije tim će provoditi unaprijed planirana opažanja u trajanju od tri mjeseca, raspoređena u nekoliko kampanja. Nakon toga moguća su dodatna opažanja prema prijedlozima znanstvene zajednice.
Wide Field Instrument je kamera razlučivosti 288 megapiksela, osmišljena za snimanje vrlo velikih kutnih područja svemira. Pojedinačne snimke bit će veće od prividne veličine punog Mjeseca, a instrument će prikupljati podatke nekoliko stotina puta brže od teleskopa Hubble. Tijekom petogodišnje primarne misije očekuje se oko 20 000 terabajta ili 20 petabajta znanstvenih podataka.
“Količina podataka koju će Roman pružiti zapanjujuća je i ključna za velik broj uzbudljivih istraživanja”, rekao je Dominic Benford, znanstvenik programa Roman u NASA-inu sjedištu.
Tri velika znanstvena pregleda i istraživanje tamne energije
Pomoću Wide Field instrumenta Roman će provesti tri temeljna istraživanja koja će zauzeti oko 75 posto primarne misije.
“High-Latitude Wide-Area Survey” kombinirat će širokokutno snimanje i spektroskopiju kako bi otkrio više od milijardu galaksija. Podaci će omogućiti praćenje evolucije svemira, istraživanje raspodjele tamne tvari i rekonstrukciju nastanka galaksija i galaktičkih jata.
“High-Latitude Time-Domain Survey” pratit će promjenjive fenomene u svemiru ponovljenim opažanjima istog područja neba. Spajanjem snimki snimljenih kroz dane, mjesece i godine znanstvenici će proučavati dinamiku nebeskih objekata. Ovi će podaci pomoći u istraživanju tamne energije i mogu otkriti potpuno nove pojave.
“Galactic Bulge Time-Domain Survey” pružit će jedan od najdubljih uvida u središte Mliječne staze. Promatrat će se stotine milijuna zvijezda u potrazi za signalima mikroleće, privremenim pojačanjem sjaja zvijezde koje nastaje zbog gravitacije objekta koji prolazi ispred nje.
Ova metoda može otkriti planete u nastanjivoj zoni svoje zvijezde i na većim udaljenostima, uključujući planete slične većini tijela Sunčeva sustava, osim Merkura. Mikroleća će omogućiti otkrivanje i lutajućih planeta bez matične zvijezde te izoliranih crnih rupa. Isti skup podataka otkrit će i oko 100 000 planeta koji prolaze ispred svojih zvijezda i pritom uzrokuju mjerljiva smanjenja njihove svjetline.
Preostalih 25 posto vremena primarne misije bit će posvećeno dodatnim istraživanjima koje će definirati NASA i šira znanstvena zajednica. Prvi program već je odabran i nazvan “Galactic Plane Survey”, namijenjen detaljnom kartiranju ravnine Mliječne staze.
Otvoreni podaci i naslijeđe Nancy Grace Roman
Zbog širokog znanstvenog dosega misija će imati i takozvani”General Investigator Program”, koji omogućuje istraživačima korištenje Romanovih podataka u različitim područjima. NASA će sve podatke misije učiniti javno dostupnima, bez razdoblja ekskluzivnog korištenja, u skladu s načelima “Gold Standard Science”. Time se omogućuje istodobni rad brojnih timova i maksimalna znanstvena iskoristivost svakog pojedinačnog opažanja.
Teleskop nosi ime dr. Nancy Grace Roman, prve NASA-ine glavne astronomkinje, koja je svoj profesionalni rad posvetila razvoju svemirskih opservatorija i dostupnosti podataka široj znanstvenoj zajednici.
“Misija će prikupiti ogromne količine astronomskih snimaka koje će omogućiti revolucionarna otkrića desetljećima koja slijede, čime će se odati priznanje naslijeđu dr. Roman u promicanju znanstvenih alata za širu zajednicu”, rekla je Jackie Townsend, zamjenica voditelja projekta Roman u centru Goddard. “Volim misliti da bi dr. Roman bila izuzetno ponosna na teleskop koji nosi njezino ime i oduševljena otkrićima koja će uslijediti.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
