Galaktičke skupine spadaju među najveće poznate strukture u svemiru. Sastoje se od stotina, pa i tisuća galaksija koje su tijekom milijardi godina gravitacijski povezane u stabilne sustave. Astrofizičari desetljećima proučavaju njihovo nastajanje kako bi bolje razumjeli razvoj svemira, ali i razotkrili svojstva tamne tvari — nevidljive tvari koja ne emitira ni reflektira svjetlost, a prisutna je u velikim količinama oko ovakvih skupina.
Jedan od ključnih pokazatelja u istraživanju njihove povijesti je intraskupinska svjetlost. Riječ je o vrlo slabom sjaju zvijezda koje su, uslijed snažnih gravitacijskih utjecaja, izbačene iz svojih matičnih galaksija. Te se zvijezde sada nalaze u prostoru između galaksija unutar skupine i svijetle kao tihi svjedoci davnih sudara i spajanja. Zbog njihove izrazito slabe svjetline, većina teleskopa i kamera ne uspijeva ih zabilježiti.
No nova fotografija skupine Abell 3667, udaljene više od 700 milijuna svjetlosnih godina, prikazuje upravo tu vrstu svjetlosti u iznimnoj jasnoći. Snimku je zabilježila kamera Dark Energy Camera (DECam) visoke rezolucije od 570 megapiksela, postavljena na 4-metarski teleskop Víctor M. Blanco pri opservatoriju Cerro Tololo u Čileu. Riječ je o opremi razvijenoj u sklopu američke Nacionalne zaklade za znanost (NSF) i mreže opservatorija NOIRLab.
Most od zvijezda u središtu kozmičkog sudara
U unutrašnjosti skupine Abell 3667 snimljeno je spajanje dviju manjih galaktičkih skupina. U središtu fotografije jasno je vidljiv svijetli most od zvijezda, protegnut između dviju najsjajnijih galaksija. Ova struktura nastala je tijekom gravitacijskog sudara, kada su se zvijezde iščupane iz više galaksija preoblikovale u novu zajedničku cjelinu.
Većina točkastih izvora svjetlosti na slici nisu zvijezde iz Mliječne staze, već udaljene galaksije. Unatoč slabom sjaju, upravo one čine najveći dio vidljivih objekata u ovoj snimci.
Zahvaljujući izuzetno dugoj ekspoziciji, snimka otkriva i elemente iz naše vlastite galaksije. Riječ je o prozračnim, magličastim oblacima međuzvjezdane prašine poznatima i kao integrirane svjetlosne maglice. Na slici se pojavljuju kao plavičaste pruge koje se isprepliću s pozadinom udaljenih galaksija.
Ti oblaci nastaju raspršenom refleksijom svjetla zvijezda iz Mliječne staze i obično su nevidljivi bez ekstremno dugog promatranja. Ova snimka sastavljena je iz ukupno 28 sati ekspozicije, što omogućuje registraciju i najslabijih izvora svjetlosti, od tih prašnjavih struktura do intraskupinske svjetlosti među galaksijama.
Nova era promatranja: Rubin snima cijelo južno nebo
Uskoro će proučavanje ovakvih pojava dobiti novu dimenziju zahvaljujući opservatoriju Vera C. Rubin. Riječ je o projektu koji zajednički financiraju američka Nacionalna zaklada za znanost i Ministarstvo energetike, a u okviru kojega je nedavno započela desetogodišnja opservacijska kampanja pod nazivom Legacy Survey of Space and Time (LSST).
Opservatorij Vera C. Rubin opremljen je najvećom digitalnom astronomskom kamerom ikad izrađenom. Svakih nekoliko noći snimat će čitavo južno nebo, a tijekom deset godina prikupit će milijune snimki galaktičkih skupina visoke rezolucije. Te će se slike moći kombinirati i slagati kako bi se dobile iznimno duboke kompozitne snimke, poput ove DECam-ove, ali u daleko većem obuhvatu.
Snimka Abell 3667, iako dojmljiva sama po sebi, najavljuje ono što će Rubin redovito bilježiti do osme godine provedbe LSST-a. Umjesto jedne skupine, Rubin će ovom razinom dubine i detalja pokriti cijelo južno nebo.
Znanstvenici očekuju da će s pomoću podataka iz opservatorija Vera C. Rubin moći precizno mapirati intraskupinsku svjetlost u tisućama skupina galaksija, identificirati nove strukture i detaljno analizirati raspodjelu zvjezdanih populacija u tim regijama.
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
