Putnički zrakoplov JetBluea na liniji iz Cancúna prema Newarku 30. listopada iznenada je izgubio visinu za nekoliko stotina metara, što je u kabini izazvalo snažno podrhtavanje i ozljede putnika. Dok su iz Airbusa incident pripisali intenzivnom Sunčevom zračenju, britanski stručnjak za svemirsko zračenje smatra da bi uzrok mogao biti nalet kozmičkih zraka povezanih s eksplozijom supernove negdje u našoj galaksiji.
Let Airbusa A320 tekao je uobičajeno sve do trenutka kada je zrakoplov, bez ikakvog upozorenja, počeo naglo gubiti visinu. Zabilježen je pad od nekoliko stotina metara, nakon čega su piloti uspjeli stabilizirati letjelicu i preusmjeriti je na hitno slijetanje u Tampa Bayu. Naglo spuštanje prouzročilo je snažno podrhtavanje u kabini i ozljede kod približno dvadeset putnika i članova posade, a petnaest ih je završilo u bolnici. Nekoliko je putnika zadobilo teže udarce u glavu te su ostatak leta proveli krvavi i pod stalnom medicinskom pomoći posade.
Zračenje Sunca ili nalet čestica iz supernove
Predstavnici Airbusa objasnili su da je uzrok događaja “intenzivno Sunčevo zračenje” koje je, prema njihovoj procjeni, poremetilo navigacijsku opremu zrakoplova. Sunčeve erupcije i bljeskovi ponekad znaju utjecati na komunikacijske sustave, GPS signale i elektroniku u zrakoplovima, osobito na velikim visinama.
No Clive Dyer, profesor sa Sveučilišta Surrey i stručnjak za svemirsko zračenje, tvrdi da razine Sunčevog zračenja zabilježene 30. listopada nisu bile dovoljno visoke da bi same od sebe uzrokovale ovako ozbiljan poremećaj sustava. U razgovoru za Space.com iznio je mogućnost da se radilo o naletu visokoenergetskih kozmičkih zraka koje potječu iz eksplozije supernove. Prema njegovu tumačenju, takav događaj mogao bi stvoriti snažan tok protona koji putuju gotovo brzinom svjetlosti i povremeno dosegnu Zemlju.
Eksplozija supernove izbacuje goleme količine nabijenih čestica u međuzvjezdani prostor. Kada te čestice stignu do Zemljine atmosfere, stvaraju kaskadu sekundarnih čestica koje mogu prodrijeti do visina na kojima lete putnički zrakoplovi. Iako je većina kozmičkih zraka preslaba da izazove ozbiljne kvarove, rijetki i izrazito energetski događaji mogu dovesti do nepravilnosti u osjetljivoj elektronici.
Utjecaj kozmičkih zraka na avioniku
Dyer je objasnio da i jedna jedina čestica može poremetiti rad suvremene elektronike u zrakoplovu. “Kozmičke zrake mogu reagirati s modernom mikroelektronikom i promijeniti stanje u elektroničkom sklopu,” rekao je. “Mogu uzrokovati jednostavan bit flip, primjerice prijelaz s nule na jedinicu ili obratno. Takve promjene mogu iskriviti podatke i dovesti do pogrešnog rada sustava. Mogu izazvati i kvar hardvera kada induciraju struju u elektroničkom uređaju i doslovno pregore.”
Takve promjene, poznate kao bit flip, zabilježene su na satelitima i svemirskim letjelicama, a povremeno i u računalnim sustavima na Zemlji. U jačim slučajevima kratkotrajni inducirani impuls može fizički oštetiti komponentu i prouzročiti trajan kvar. Dyer napominje da je suvremena avionika osjetljivija nego prije jer se elektroničke komponente godinama smanjuju, pa im za promjenu stanja treba vrlo malo energije.
Elektroniku u zrakoplovima ne opterećuju samo kozmičke zrake iz dubokog svemira. Jaka Sunčeva aktivnost, uključujući bljeskove i koronalne izbačaje mase, povremeno prema Zemlji šalje snažan tok energije i nabijenih čestica koji može poremetiti komunikacijske i navigacijske sustave, osobito na većim visinama leta.
Potreba za otpornijom elektronikom
Dyer smatra da bi zrakoplovna industrija trebala ozbiljnije uzeti u obzir sve oblike svemirskog zračenja pri projektiranju opreme koja je ključna za sigurnost. “Na proizvođačima je da razviju robusnu elektroniku, osobito u sigurnosno kritičnim sustavima,” rekao je. “Mali je problem u tome što su tijekom posljednjih dvadesetak godina postali pomalo samozadovoljni, jer nije bilo značajnijih događaja povezanih sa svemirskim vremenom.”
Prema njegovu mišljenju, duga razdoblja bez snažnih epizoda svemirskog vremena potaknula su dio industrije da potcijeni rizik od rijetkih, ali potencijalno opasnih naleta zračenja. Incident na letu JetBluea A320 ponovno je otvorio pitanje koliko su putnički zrakoplovi doista zaštićeni od nevidljivih utjecaja svemira i treba li standarde otpornosti elektronike dodatno pooštriti u svjetlu novih spoznaja o kozmičkom i Sunčevom zračenju.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
