I u okruženju u kojem se zdravlje astronauta prati gotovo do najsitnijeg detalja mogu se dogoditi epizode za koje medicina zasad nema jasan odgovor. Upravo se to dogodilo NASA-inu astronautu Mikeu Finckeu, koji je tijekom boravka na Međunarodnoj svemirskoj postaji iznenada ostao bez govora, što je pokrenulo prvu NASA-inu medicinsku evakuaciju iz orbite ove godine i otvorilo pitanje može li dugotrajan boravak u bestežinskom stanju ostaviti posljedice koje još ne razumijemo do kraja.
Mike Fincke, 59-godišnji umirovljeni pukovnik američkog ratnog zrakoplovstva i veteran četiriju svemirskih letova, rekao je za Associated Press iz NASA-ina Svemirskog centra Johnson u Houstonu da liječnici još ne znaju što je izazvalo njegov iznenadni zdravstveni problem. Sve se, kaže, dogodilo 7. siječnja dok je večerao nakon priprema za svemirsku šetnju planiranu za sljedeći dan. Nije osjećao bol niti se gušio, ali je odjednom ostao bez govora.
“Dogodilo se potpuno niotkuda. Bilo je nevjerojatno brzo”, rekao je Fincke, dodajući da je epizoda trajala otprilike 20 minuta i da se nakon toga osjećao dobro. Tako je, kaže, ostalo i do danas. Ni prije ni poslije toga nije doživio ništa slično.
Dvadeset minuta potpune neizvjesnosti
Njegovi kolege odmah su shvatili da nešto nije u redu. Svih šest članova posade okupilo se oko njega u nekoliko sekundi, a pomoć je odmah zatražena od NASA-inih liječnika na Zemlji. “Moji kolege jasno su vidjeli da sam u problemu”, rekao je Fincke, opisujući trenutke u kojima je, kako kaže, na postaji zavladalo stanje potpune pripravnosti.
Liječnici su u međuvremenu isključili srčani udar, ali gotovo sve ostale mogućnosti i dalje ostaju otvorene. Fincke kaže da se ne može isključiti ni povezanost s dugotrajnim izlaganjem bestežinskom stanju. U trenutku kada se incident dogodio bio je pet i pol mjeseci u svojoj posljednjoj misiji na Međunarodnoj svemirskoj postaji, a ukupno je u bestežinskom stanju dosad proveo 549 dana. Opisao je epizodu kao nešto što ga je pogodilo u sekundi, bez ikakva upozorenja.
O detaljima epizode ne želi govoriti više nego što je već rekao. Objašnjava da NASA pritom želi zaštititi medicinsku privatnost astronauta kako nitko u budućnosti ne bi imao osjećaj da će mu zdravstveni podaci postati javni ako mu se nešto dogodi tijekom misije. Ipak, poznato je da je u trenutku incidenta važnu ulogu imao ultrazvučni uređaj na postaji, a po povratku na Zemlju Fincke je prošao niz dodatnih pretraga.
NASA sada analizira i medicinske podatke drugih astronauta kako bi utvrdila je li se u svemiru možda već dogodio sličan slučaj koji bi mogao pomoći u rasvjetljavanju ove epizode. Fincke se tek krajem prošlog mjeseca javno identificirao kao astronaut zbog kojeg je došlo do hitne medicinske reakcije, čime je prekinuo nagađanja koja su se tjednima širila u javnosti.
Povratak ranije od plana
Zdravstveni incident nije promijenio samo tijek večeri na postaji, nego i plan cijele misije. Otkazana je svemirska šetnja koja je za Finckea trebala biti deseta u karijeri, a za njegovu kolegicu Zenu Cardman prva. Nekoliko dana poslije odlučeno je i da se posada vrati ranije. SpaceX ih je 15. siječnja vratio na Zemlju, više od mjesec dana prije predviđenog roka, a po slijetanju su odmah prevezeni u bolnicu.
Fincke kaže da mu je najteže palo upravo to što je zbog njegova stanja poremećen plan misije. Dugo se, priznaje, ispričavao kolegama jer je imao osjećaj da ih je iznevjerio. S tim je prestao tek nakon što mu je NASA-in novi administrator Jared Isaacman izravno rekao da za to nije kriv. I kolege su mu ponavljale isto: nije zakazao on, nego ih je zatekla situacija koju nitko nije mogao predvidjeti.
“Bio sam vrlo sretan što sam uvijek bio iznimno zdrav. Zato je ovo za sve bilo veliko iznenađenje”, rekao je. Upravo je u tome i šira težina ovog slučaja. Ako se pokaže da je riječ o rijetkoj posljedici dugotrajnog boravka u bestežinskom stanju, NASA će morati pažljivije proučiti koliko takve misije mogu utjecati na ljudski organizam i kako astronaute bolje zaštititi na još duljim letovima.
Fincke se ipak ne odriče svemira. I dalje se nada da će ponovno letjeti, premda odgovor na ono najvažnije pitanje još ne postoji. Što mu se točno dogodilo na Međunarodnoj svemirskoj postaji, liječnici zasad ne znaju. Upravo zato ovaj slučaj ostaje podsjetnik na to koliko je ljudsko tijelo, čak i nakon desetljeća istraživanja, u svemiru još uvijek dijelom nepoznat teren.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
