Čovječanstvo se prvi put nakon 54 godine ponovno udaljava od Zemlje na način koji nadilazi nisku orbitu, a NASA je javnosti pritom otvorila i izravan uvid u cijelo putovanje. Posada misije Artemis II već je krenula prema Mjesecu, a njezin let sada se može pratiti gotovo u stvarnom vremenu, što ovoj povijesnoj misiji daje i novu, neposredniju dimenziju za publiku na Zemlji.
U utorak su prema Mjesecu poletjeli NASA-ini astronauti Reid Wiseman, Victor Glover i Christina Koch te astronaut Kanadske svemirske agencije Jeremy Hansen. Njihovo desetodnevno putovanje odvest će ih dalje od našeg prirodnog satelita nego ijednu prijašnju misiju, pa će moći vidjeti i dijelove daleke strane Mjeseca koje nijedan čovjek dosad nije promatrao izravno.
Putanja koja ne ide ravno
Jedan od najzanimljivijih detalja javnog praćenja jest to što letjelica Orion ne leti ravno prema Mjesecu. To se jasno vidi na sustavu “Artemis Real-time Orbit Website“, poznatom kao AROW, koji prikazuje gdje se Mjesec nalazi sada i kamo Orion zapravo ide. Letjelica, naime, ne cilja njegov trenutačni položaj, nego točku na kojoj će se Mjesec nalaziti za nekoliko dana, kada Orion uđe u mjesečev prostor i započne obilazak našeg satelita.
Ključan trenutak dogodio se u noći na petak, 3. travnja, u 1:49 po hrvatskom vremenu, kada je posada izvela transmjesečno ubrzanje. Glavni motor radio je 5 minuta i 50 sekundi, čime je Orion napustio Zemljinu orbitu i nastavio put prema Mjesecu. Time je Victor Glover postao prvi crnac koji je stigao toliko daleko od našeg planeta, a Christina Koch prva žena kojoj je to uspjelo.
AROW-u se može pristupiti preko zasebne mrežne stranice, ali i kroz NASA-inu aplikaciju. Mobilna verzija donosi i funkciju proširene stvarnosti, pa korisnik može virtualno pogledati oko Oriona kao da se nalazi pokraj letjelice. Za one koji žele pratiti misiju na stariji, astronomima poznatiji način, NASA je objavila i službenu efemeridu, tablicu s položajem, brzinama i putanjama Oriona, koju je moguće preuzeti s njezine stranice. Teoretski, sve se može računati ručno, no mnogi moderni teleskopi danas mogu učitati efemeride nebeskih tijela i umjetnih objekata te se sami usmjeriti prema cilju bez potrebe da promatrač sam izračunava točan položaj na nebu.
Što dolazi poslije
Artemis II nije važan samo zato što ponovno šalje ljude prema Mjesecu. Riječ je o prvoj misiji s ljudskom posadom u duboki svemir i oko Mjeseca još od Apolla 17, posljednjeg takvog leta iz 1972. Upravo zato ovaj let predstavlja i ispit cijelog NASA-ina povratka na Mjesec, programa čiji su se planovi posljednjih godina, pa i nedavno, više puta mijenjali.
Prema sadašnjem planu, Artemis III bi sljedeće godine trebao provoditi probne aktivnosti u niskoj Zemljinoj orbiti s jednim ili s oba privatno razvijena lunarna landera, SpaceX-ovim Starshipom i Blue Originovim Blue Moonom, premda ostaje otvoreno pitanje hoće li oba sustava biti spremna na vrijeme. NASA se potom nada da će 2028. kroz Artemis IV i Artemis V ostvariti dva slijetanja na Mjesec, a istodobno tamo dopremiti i prve gradivne elemente buduće lunarne postaje.
Uspjeh Artemis II zato se neće mjeriti samo time koliko će se Orion približiti Mjesecu, nego i time može li ova misija otvoriti put idućim letovima, novom slijetanju ljudi na površinu i prvim elementima buduće lunarne postaje.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
