Znanstvenici iz Southwest Research Institutea razradili su koncept svemirske sonde koja bi mogla presresti i proučiti međuzvjezdani objekt – poput nedavno otkrivenog 3I/ATLAS-a. Takva bi misija otvorila novo poglavlje u istraživanju tijela koja potječu iz drugih zvjezdanih sustava.
Od ‘Oumuamue do ATLAS-a: nova era istraživanja
Prvi tragovi objekata iz drugih zvjezdanih sustava pojavili su se tek nedavno. Godine 2017. astronomi su otkrili 1I/ʻOumuamuu – prvi poznati međuzvjezdani objekt. Ime mu dolazi iz havajskog jezika i znači “glasnik izdaleka koji dolazi prvi.”
Dvije godine kasnije stigao je i 2I/Borisov, a u 2025. otkriven je i treći službeno potvrđeni međuzvjezdani komet, 3I/ATLAS, koji je izazvao globalnu pozornost. Stručnjaci očekuju da će zahvaljujući novim opservatorijima, poput Opservatorija Vera C. Rubin, u sljedećem desetljeću otkriti na tisuće sličnih objekata.
“Ovi novi objekti pružaju čovječanstvu prvu stvarnu priliku da izbliza proučimo tijela nastala u drugim zvjezdanim sustavima”, kaže dr. Alan Stern, planetarni znanstvenik i potpredsjednik SwRI-ja, koji je vodio studiju. “Prelet pored takvog kometa omogućio bi jedinstven uvid u njegov sastav, strukturu i svojstva, a time i šire razumijevanje procesa nastanka čvrstih tijela u svemiru.”
Izvor: B. Bolin i sur., 2025.
Izazovi i mogućnosti misije
Procjene pokazuju da svake godine u unutarnji Sunčev sustav uđe više desetaka tisuća objekata iz međuzvjezdanog prostora. Samo unutar Zemljine orbite prođe ih nekoliko, a do Neptunove orbite čak oko 10.000 godišnje.
Znanstvenici SwRI-ja proučili su ključne tehničke zahtjeve i troškove jedne takve misije. Zbog velikih brzina i hiperboličnih putanja međuzvjezdanih objekata, današnja tehnologija ne omogućuje uspostavljanje orbite sonde oko njih. No pokazalo se da je prelet izvediv i financijski prihvatljiv.
“Putanja 3I/ATLAS-a nalazi se u dosegu misije koju smo osmislili, a opažanja tijekom preleta bila bi revolucionarna”, ističe Matthew Freeman, voditelj projekta u SwRI-ju. “Riječ bi bila o vrlo brzom, izravnom susretu koji bi omogućio prikupljanje velike količine dragocjenih podataka i poslužio kao model za buduće misije prema drugim međuzvjezdanim kometima.”
Znanstveni ciljevi
Glavni zadaci misije bili bi utvrditi fizikalna svojstva tijela, ispitati njegov sastav te analizirati njegovu evoluciju kroz vrijeme. Posebna bi se pažnja posvetila komi, odnosno plinovitom omotaču komete koja nastaje isparavanjem leda i izbacivanjem prašine iz jezgre.
Ti bi podaci pomogli odgonetnuti kako su kometi nastali u drugim zvjezdanim sustavima i kako su se promijenili tijekom svoga puta kroz međuzvjezdani prostor.
Simulacije presretanja
Kako bi provjerili izvedivost misije, istraživači su razvili računalni program koji je generirao simuliranu populaciju međuzvjezdanih objekata i za svaki izračunao minimalno energetske putanje potrebne za presretanje.
Analize su pokazale da bi takvi preleti zahtijevali manje resursa nego mnoge postojeće misije unutar Sunčeva sustava. Orbitalni dinamičar dr. Mark Tapley izračunao je da bi predložena sonda, prema dizajnu iz studije, mogla presresti upravo 3I/ATLAS.
“Pojava 3I/ATLAS-a dodatno potvrđuje opravdanost našeg koncepta”, naglašava Tapley. “Pokazali smo da za ovakav susret nisu potrebne tehnologije naprednije od onih koje NASA već koristi.”
Novi horizonti istraživanja
Ako NASA prihvati prijedlog, misija prema međuzvjezdanom kometu mogla bi označiti prekretnicu u razumijevanju svemira. Umjesto nagađanja na temelju teleskopskih opažanja, prvi put bismo imali neposredne podatke o tijelima koja su nastala oko drugih zvijezda.
Takav projekt ne bi samo produbio znanje o egzotičnim posjetiteljima Sunčeva sustava, nego bi ponudio i ključne tragove o tome kako su nastali planeti – pa i Zemlja – u ranoj fazi evolucije galaksije.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
