Međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS, treći po redu opažen u našem Sunčevom sustavu, pokazuje promjene koje zbunjuju astronome. Nakon što su dosadašnja mjerenja ukazivala na crvenkastu boju, najnovija opažanja potvrđuju da je objekt nedavno poprimio zelenkast sjaj. Uz neobične promjene u sastavu plinova i ponašanju prašine, 3I/ATLAS se sve jasnije razlikuje od prva dva međuzvjezdana posjetitelja, 1I/ʻOumuamue i 2I/Borisova.
Do početka rujna 2025. sva spektroskopska opažanja 3I/ATLAS-a ukazivala su na prevladavajuću crvenkastu nijansu. Međutim, 7. rujna astronomi Michael Jäger i Gerald Rhemann objavili su snimke na kojima je zabilježena promjena boje u zelenkasto-plavu. Profesor Avi Loeb objašnjava da je promjena povezana s naglim porastom proizvodnje cijanida (CN), što je 25. kolovoza 2025. otkrio instrument na Vrlo velikom teleskopu (VLT).
Prema podacima, proizvodnja cijanida i nikla bez željeza povećava se ekstremno brzo pri približavanju Suncu, proporcionalno devetom stupnju heliocentrične udaljenosti, što je rijedak i neuobičajen proces kod ledenih tijela.
Prašina, led i anomalno raspršenje svjetlosti
Podaci tima teleskopa ATLAS pokazuju da se količina svjetlosti koju je 3I/ATLAS raspršivao mijenjala ovisno o udaljenosti od Sunca. Dok je bio dalje od otprilike tri puta udaljenosti Zemlja–Sunce, svjetlost se pojačavala vrlo naglo. No kako se objekt približavao Suncu, taj je porast postao puno sporiji. Znanstvenici smatraju da se radi o prijelazu s raspršenja svjetlosti na česticama prašine na pojavu sitnih ledenih zrnaca koja su počela dominirati oko objekta.
Prema interpretaciji istraživača, došlo je do prijelaza s raspršenja svjetlosti na prašinu oslobođenu s površine na pojavu sitnih, svijetlih ledenih zrnaca. Ta su zrnca promijenila prozirnost oblaka materijala koji 3I/ATLAS izbacuje.
Dodatne potvrde stižu i iz drugih misija. Hubble je 21. srpnja 2025., na udaljenosti od 3,8 AU, snimio neobičan produžetak raspršene svjetlosti usmjeren prema Suncu, a ne od njega, što je suprotno tipičnom ponašanju kometa. Podaci Svemirskog teleskopa James Webb od 6. kolovoza 2025. i opservatorija SPHEREx od 8.–12. kolovoza 2025. pokazuju da plin oko objekta čini 87 % ugljikova dioksida, 9 % ugljikova monoksida i oko 4 % vode.
Kombinacija kemijskog sastava i činjenice da se 3I/ATLAS kreće gotovo točno u ravnini ekliptike, što ima vjerojatnost manju od 0,2 %, čini ga anomalnim u usporedbi s poznatim kometima i planeteznim tijelima.
Usporedba s ʻOumuamuom i Borisovom
Prvi međuzvjezdani objekt, ʻOumuamua, otkriven 2017., bio je još enigmatičniji: nije pokazivao znakove isparavanja, ali je doživio negravitacijsko ubrzanje koje se nije moglo objasniti samo gravitacijom. Drugi objekt, 2I/Borisov, opažen 2019., ponašao se pak poput tipičnog kometa s repom i sublimacijom leda.
3I/ATLAS se smješta između te dvije krajnosti, ali s vlastitim posebnostima. Dok ʻOumuamua i Borisov zajedno tvore sliku raznolike populacije međuzvjezdanih tijela, ATLAS pokazuje da naš Sunčev sustav može susretati objekte koji ne slijede poznate obrasce.
Galileo Project i važnost znanstvenog pristupa
Profesor Loeb, osim što analizira međuzvjezdane objekte, vodi i Galileo Project — istraživački program posvećen sustavnom proučavanju neidentificiranih anomalnih pojava (UAP). Projekt se temelji na korištenju znanstvenih instrumenata i otvorenih podataka, s ciljem da se UAP-i proučavaju jednako ozbiljno kao i svako drugo područje znanosti.
Ta se tema pojavila i 9. rujna u američkom Kongresu, gdje je održano saslušanje Odbora za deklasifikaciju saveznih tajni pod vodstvom zastupnice Anne Pauline Lune. U svjedočenju umirovljenog pripadnika Zračnih snaga SAD-a Jeffreyja Nuccetellija glavna preporuka Kongresu bila je: osigurati sredstva za neovisna istraživanja i pristupiti proučavanju UAP-a na znanstven način.
Gostujući u emisiji Morning in America na televiziji NewsNation, Loeb je naglasio da se rasprava o UAP-ima ne svodi na odnose s javnošću, već na pitanja znanosti i nacionalne sigurnosti. Podsjetio je da povijest čovječanstva obiluje pogrešnim uvjerenjima, poput tvrdokornog vjerovanja da se Sunce okreće oko Zemlje. Kada se jednom pojavi vjerodostojan dokaz, dodao je, znanost će omogućiti jedinstveno tumačenje.
Na pitanje vjeruje li da vlada SAD-a skriva informacije, Loeb je istaknuo da kao znanstvenik reagira samo na dokaze, a ne na tvrdnje bez empirijske potkrepe.
Prema Loebu, razlika između dogme i znanosti očituje se u odnosu prema podacima. Dogmatičar će anomalije zanemariti, dok će znanstvenik u njima prepoznati priliku za novo otkriće. Priroda nije obvezna uklapati se u ljudska očekivanja, a ograničavanje objašnjenja samo na komete ili ljudsku tehnologiju neće ukloniti mogućnost da postoje i drugi oblici inteligencije u svemiru.
3I/ATLAS, baš kao i rasprava o UAP-ima, podsjeća da znanost napreduje onda kada anomalije ne guramo pod tepih, nego ih proučavamo s otvorenim pitanjima i instrumentima u rukama.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
