Na strmim padinama kratera i planina Crvenog planeta smrzla se povijest. Tamo gdje na prvi pogled vidimo grube, prašnjave tragove nalik na gusti med, zapravo teku ledenjaci, ali sporo, gotovo neprimjetno, i sa iznenađujućim sastavom. Iako se dugo vjerovalo da se ispod tankog sloja kamenja i prašine krije uglavnom stijena s malo leda, nova studija pokazuje drukčiju sliku: Marsovi ledenjaci sadrže više od 80 posto čiste vode.
Otkrili su to znanstvenici iz Izraela, Kanade i SAD-a, kombinirajući podatke s pet različitih lokacija diljem planeta. Rezultati, objavljeni u časopisu Icarus, ukazuju na to da je riječ o globalnoj pojavi, a ne lokalnim izuzecima. Time Mars postaje još zanimljivije mjesto za proučavanje klimatske povijesti i planiranje budućih ljudskih misija.
Globalna usporedba po prvi put
Istraživanje je vodio Yuval Steinberg s izraelskog Instituta Weizmann, u suradnji s Odedom Aharonsonom i Isaacom Smithom iz Planetary Science Institutea u Tucsonu. Oni su standardizirali analitičke metode koje se koriste za ledenjake prekrivene krhotinama, omogućivši tako po prvi put direktnu usporedbu između regija s različitih strana planeta.
Dosad je svaki istraživački tim koristio vlastite pristupe, što je otežavalo zaključke o širim uzorcima. Neka su mjesta bila djelomično analizirana, dok druga nikad nisu detaljno proučavana.
“Doslovno je vladalo stanje Divljeg zapada”, komentirao je Smith. “Nismo imali jedinstveni sustav koji bi nam rekao koliko je zapravo leda u tim strukturama.”
Tehnika koja otkriva nevidljivo
Umjesto oslanjanja na vizualna promatranja, koja su nepouzdana zbog sloja kamenja i prašine, tim je koristio elektromagnetske parametre zabilježene SHARAD radarom s letjelice Mars Reconnaissance Orbiter. Konkretno, mjerili su dijelektrična svojstva i tzv. faktor gubitka, što im je omogućilo da procijene odnos leda i stijena unutar ledenjaka.
Istraživači su usporedili pet lokacija, ravnomjerno raspoređenih između sjeverne i južne hemisfere. Iznenađujuće, svi su ledenjaci pokazivali gotovo iste karakteristike.
“To nam govori da su procesi nastanka i očuvanja ovih ledenjaka vjerojatno identični širom planeta”, rekao je Smith.
Led koji može pomoći misijama
Spomenuti nalazi imaju dvostruko značenje. Prvo, pomažu znanstvenicima rekonstruirati klimatske uvjete koji su doveli do stvaranja tih ledenjaka, bilo da se radi o jednoj velikoj fazi glacijacije ili više njih sličnog intenziteta.
Drugo, praktične su naravi: ako se potvrdi da su ti ledenjaci diljem Marsa sastavljeni od više od 80 posto leda, to otvara vrata njihovom iskorištavanju u budućim ljudskim misijama. Voda je ključni resurs, ne samo za piće i uzgoj hrane, nego i za dobivanje kisika i goriva.
Znanstveni tim planira proširiti istraživanje na dodatne lokacije kako bi dodatno učvrstili dosadašnje zaključke. Cilj je stvoriti globalnu kartu ledenjaka koja ne samo da otkriva njihovu čistoću, već i priču o klimatskoj evoluciji Crvenog planeta.
“Kad znamo gdje se led nalazi i koliko ga ima, to mijenja način na koji razmišljamo o budućim misijama”, rekao je Aharonson. “Ali istovremeno nam govori nešto i o prošlosti planeta, o uvjetima koji su jednom možda bili slični Zemljinima.”
Ivan je novinar, bloger i autor s više od 15 godina iskustva u digitalnim medijima. Piše o širokom spektru tema, uključujući svemir, astronomiju, znanost, povijest i arheologiju. Objavljuje kao gostujući autor u Večernjem listu, a kao stručni sugovornik gostovao je u emisijama na kanalima Science Discovery i History Channel. Osnivač je portala Kozmos.hr, prvog hrvatskog online magazina posvećenog popularizaciji znanosti i svemira.
