NASA je 19. studenoga 2025. prvi put nakon završetka blokade američke vlade predstavila nova opažanja međuzvjezdanog objekta 3I/ATLAS. Mnogi su očekivali nešto više od osnovnih podataka, no konferencija je prošla mirnije nego što se nagađalo, a najglasniji kritičar bio je profesor Avi Loeb.
Sat vremena prije početka, jedan ga je novinar upitao što očekuje. Loeb je odgovorio: “Ne očekujem velike vijesti. NASA će ponoviti službenu mantru da je 3I/ATLAS prirodni komet i da zbog blokade vlade nisu mogli ranije obraditi podatke. Obje poruke su dosadne. HiRISE će vjerojatno pokazati mutnu kuglu svjetla, kao Hubbleova snimka. Ali nadam se iznenađenju.” Kada je konferencija završila, priznao je da iznenađenja nije bilo.
HiRISE donosi tek mutan signal
Glavna novost bila je objava snimke koju je 3. listopada zabilježila kamera HiRISE na letjelici Mars Reconnaissance Orbiter. Fotografija prikazuje razliven izvor svjetlosti, što je posljedica niske prostorne razlučivosti od 30 kilometara po pikselu na udaljenosti od oko 30 milijuna kilometara. Dodatno zamućenje stvorilo je kretanje sonde tijekom snimanja, pa je svjetlost objekta razvučena kroz nekoliko piksela. Loeb je najavio da će u narednim danima kvantitativno analizirati podatke kako bi se iz njih izvukli najrelevantniji parametri.
Objavljene su i druge nove slike snimljene svemirskim teleskopima (ovjde ih možete vidjeti), no većina je još nejasnija od HiRISE-a. Jedini konkretan dodatak je ultraljubičasto opažanje vodikova signala koje je zabilježio MAVEN-ov instrument Imaging Ultraviolet Spectrograph, čime je nadopunio ljetne rezultate dobivene pomoću teleskopa Hubble, Webb i SPHEREx.
Uznemirujuće tišina o anomalijama
Prema Loebu, NASA-ini bi predstavnici trebali jasnije naglasiti što o 3I/ATLAS-u ne razumijemo, umjesto da ponavljaju tvrdnju da se radi o poznatom tipu kometa. Činjenica da objekt emitira prašinu i plin, kao i da prati gravitacijske zakonitosti, nije sama po sebi dokaz da je posrijedi klasično ledeno tijelo. Teoretski, i umjetna letjelica koja je dugo putovala hladnim međuzvjezdanim prostorom mogla bi na površini skupiti sloj prašine i zaleđene hlapljive tvari koje isparavaju pod Sunčevim svjetlom.
Loeb podsjeća da se u znanosti ne smije suditi prema površnom dojmu. “Poznajemo priču o Trojanskom konju. Izgled nije jamstvo naravi objekta.””Prema njegovim riječima, javnost se poistovjećuje sa znanošću kada ona istražuje, a ne kada unaprijed potvrđuje već poznate modele.
Na konferenciji nije spomenuto dvanaest do danas zabilježenih anomalija povezanih s 3I/ATLAS-om, premda su javno dostupne. Najizrazitija je masa objekta, koja je milijun puta veća od mase 1I/Oumuamua i tisuću puta veća od mase 2I/Borisova. S obzirom na ograničene količine materijala u međuzvjezdanom prostoru, statistički bi bilo logičnije da se prije otkrije milijun malih tijela poput Oumuamua ili tisuću poput Borisova nego jedan tako masivan objekt. Loeb tu mogućnost razmatra u svom prvom znanstvenom radu o 3I/ATLAS-u.
Druga značajna anomalija je vrlo mala vjerojatnost, samo 0.2 posto, da putanja 3I/ATLAS-a bude gotovo savršeno poravnana s ravninom planeta. Zbog te slučajnosti NASA ga je mogla promatrati s više opservatorija. Da je riječ o prirodnom kometu, priroda je u tom slučaju bila iznimno velikodušna, i to barem sto tisuća puta više nego što bi proizlazilo iz statistike.
Mlazovi iz amaterskih opažanja važniji od NASA-ine snimke
Najuzbudljiviji novi podaci pristigli su zapravo iz amaterskih promatranja u tjednima nakon prolaska kroz perihel 29. listopada. Fotografije pokazuju iznimno uske mlazove usmjerene prema Suncu i suprotno od njega, koji se protežu do milijun kilometara u duljinu. Upravo te strukture, nastale nakon najbliže točke orbite, dale su najviše razloga za nova pitanja. Loeb smatra da su te slike važnije od HiRISE potvrde koju je NASA objavila.
U narednim tjednima snažni zemaljski teleskopi te svemirski teleskopi Hubble i Webb trebali bi izmjeriti sastav, brzinu i količinu izbačene tvari u tim mlazovima. Ti podaci trebali bi nedvojbeno pokazati radi li se o isparavanju prirodnih džepova leda ili o stabilnim potisnicima tehnološkog podrijetla. Rezultat bi trebao biti poznat do 19. prosinca 2025., kada će 3I/ATLAS biti najbliže Zemlji.
Loeb je prije tri tjedna preporučio NASA-i da provjeri postoje li tragovi manjih objekata koji su možda napustili 3I/ATLAS na putu prema Marsu ili Zemlji. Podaci s marsovskih rovera i orbitera, kao i opažanja sa Zemlje ili opservatorija Galileo Projecta, mogli bi otkriti fragmente ledenog tijela ili mini-sonde koje bi ispuštala tehnološka letjelica.
U zaključku, Loeb upozorava da znanost napreduje samo ako dopustimo mogućnost neočekivanog. “Birokrati i neinovativni znanstvenici žele da vjerujemo u ono predvidljivo. Ali ostatak nas zna da najbolje tek dolazi.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
