Ledeni komet Leonard – zbog svoje svjetline prozvan najsvjetlijim kometom 2021. godine – raspao se tijekom bliskog susreta sa Suncem završivši tako putovanje započeto u Oortovom oblaku prije 35 000 godina.
Kraj ‘najsvjetlijeg kometa’ 2021.
Ledeni lutalica poznat kao komet Leonard (C/2021 A1) raspao se tijekom svog perihela ili najbližeg približavanja Suncu.
U svom najudaljenijem stanju komet je stigao do afela (najudaljenije točke putanje oko Sunca) na udaljenosti od 3500 AJ u Oortovom oblaku prije otprilike 35 000 godina. Perihel (tj. dolazak na najbližu točku putanje oko Sunca) doživio je – ali očito nije preživio – 3. siječnja 2022. U tom trenutku komet se nalazio na samo samo 0.62 AJ od Sunca, unutar udaljenosti orbite Venere.
Komet Leonard ponaša se neobično i sve je bljeđi
Otkrivač kometa Gregory Leonard, iz Catalina Sky Survey u Tucsonu, pojasnio je kako je najupečatljivije obilježje ovog kometa bila repna struktura sastavljena od nabijenih čestica, poznatih kao ioni. Rep je bio podložan“spektakularnim prikazima izazvanim izljevima“ nakon što je ugledao komet 3. siječnja 2021.
„Onostrani i zapanjujući jedini su opisi koji su mi padali na pamet kada sam počeo gledati slike koje je na internetu objavila šačica predanih stručnih astrofotografa, posebno nakon 19. prosinca 2021., kada je komet počeo doživljavati jake periodične aktivnosti izbijanja“, rekao je Leonard.
Put prema Suncu
Čak i da je komet preživio svoje putovanje oko Sunca, bio bi bačen u međuzvjezdani prostor te se više nikada ne bi vratio. Astronomi su prvi put uočili komet Leonard u siječnju 2021., no krajem studenog primijetili su nešto prilično čudno. Naime, komet bi trebao postati svjetliji kako se približava Suncu, no kod Leonarda to nije bio slučaj. Osim toga primijećeni su i drugi neobični obrasci ponašanja kometa – glava kometa se više nije činila okrugla, a putanja kometa kao da je skrenula s kursa.
Već tada znanstvenici su predviđali da bi manjak svjetlosti mogao sugerirati da bi se objekt mogao razletjeti i izblijediti. Iako se tada javila i druga teorija koja je sugerirala da kometu samo ponestaje leda koji ‘stvara’ vidljivu svjetlost, izgleda kako je na kraju teorija o dezintegraciji kometa bila točna.
Je li Leonard preživio?
Međutim, komet se nije raspao zbog ovih čimbenika. Znanstvenici sada smatraju da je na procjenu svjetline utjecala mjesečina i svjetlosno onečišćenje na mjestu promatrača. Također, daljnja analiza jezgre pokazala je da se ona ne raspada, iako se to tada nije moglo predvidjeti. Jednako tako daljnjim analizama putanje ustanovljeno je da komet nije skrenuo s nje.
Ipak, komet Leonard doista je gubio svoju svjetlost kako se približavao Suncu što je suprotno od potvrđenih predviđanja astronoma-amatera Johna Bortlea da bi komet tijekom svog prilaska Suncu trebao postajati sve svjetliji ako ‘želi’ preživjeti bliski susret sa Suncem.
U tjednima prije perihela sjaj kometa Leonarda počeo se mijenjati svaka tri do pet dana. Rep kometa počeo je pokazivati neku kompliciranu strukturu, vjerojatno zbog komadića koji se odvajaju od jezgre, otkrivajući nova područja koja bi sunce tada zagrijalo.
Kraj kometa
Potvrda o Leonardovom raspadu prvi put je stigla od Martina Maseka 23. veljače. Drugi promatrači, uključujući teleskop SLOOH u Čileu, u svojim promatranjima potvrdili su kako je komet od kometa ostalo tek nešto više od „sablasne pruge“.
Otkrivač kometa – Gregory Leonard – rekao je da mu je drago što je imao priliku vidjeti objekt koji je bio ostatak ranog Sunčevog sustava: „Kometi, osobito oni s neobičnim ukazanjima, nekako inzistiraju da zastanemo kako bismo se divili njihovoj veličanstvenosti i tajanstvenosti. Također cijenim da su kometi podsjetnici na prolaznu prirodu… pa prirode i svih stvari. I naravno, kometi su puni iznenađenja, podsjećajući nas da mi ljudi nemamo kontrolu,“ zaključio je Leonard.
Nevjerojatne snimke kometa Leonard
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
