Na dnu mora kraj otoka Sein, uz zapadnu obalu Francuske, istraživači su pronašli kamene strukture za koje vjeruju da ih je čovjek podigao prije oko 7.000 godina, u razdoblju kada je razina mora bila znatno niža nego danas. Nalaz uključuje zid dug 120 metara i niz uspravnih kamenih blokova, a ako se dosadašnje procjene potvrde, mogao bi predstavljati jedan od najranijih poznatih zahvata takve vrste na tom dijelu atlantske obale, možda čak i stariji od prvih megalitskih građevina poznatih s drugih lokaliteta.
Sve je počelo 2017. godine, kada je umirovljeni francuski geolog Yves Fouquet na laserski izrađenim kartama morskog dna oko otoka Sein uočio neobičnu formaciju. Pred njim se pojavila linija duga 120 metara koja je presijecala podmorsku dolinu. Kako je rekao za BBC News, takav oblik nije imao smisla iz geološke perspektive, pa je zaključio da bi ga trebalo ozbiljno istražiti.
Zid koji ne izgleda prirodno
Arheolozi su na teren izašli 2022., ali su prve zarone otežavale guste alge zbog kojih je precizno kartiranje bilo vrlo zahtjevno. Ipak, tijekom istraživanja provedenih do 2024. uspjeli su potvrditi da se ondje doista nalazi velika kamena struktura. Uz zid dug 120 metara, označen kao TAF1, evidentirali su i još približno desetak drugih građevina za koje smatraju da nisu prirodnog podrijetla.
Posebno se izdvajaju uspravni monoliti i kamene ploče postavljene na vrhovima struktura TAF1 i TAF2A. Na najbolje očuvanim dijelovima ti kameni elementi tvore dvije usporedne linije, međusobno udaljene oko 1,5 metara. Istraživači pritom napominju da na tim dubinama uz zapadnu obalu Francuske zasad nije poznat nijedan usporediv nalaz.
Prema njihovoj procjeni, glavna struktura nastala je između 5800. i 5300. godine prije Krista, u prijelazu iz mezolitika u neolitik. To je bilo vrijeme kada je obalni prostor izgledao drukčije nego danas, jer se more još nije podiglo na sadašnju razinu. Upravo zato nalaz privlači toliku pozornost. Ako se dosadašnje datacije potvrde, moguće je da je riječ o građevini koja nekoliko stoljeća prethodi prvim poznatim megalitskim strukturama na drugim područjima.
Zamka za ribu ili obalna zaštita
Što je ta struktura točno predstavljala, istraživači još ne mogu tvrditi sa sigurnošću, ali zasad izdvajaju dva najozbiljnija tumačenja. Prvo je da je riječ o velikoj i tehnički promišljenoj zamci za ribu, a drugo da je služila kao zaštita obale od mora. U vrijeme kada je bila izgrađena, vjerojatno je za plime bila pod morem, a za oseke iznad njegove površine.
Autori studije pritom upozoravaju na sličnosti s kamenim ribolovnim pregradama poznatima iz arhipelaga Molène, oko 40 kilometara sjeverno od otoka Sein. Ipak, građevina kod Seina očito je veća i složenija. Po svemu sudeći, njezini graditelji morali su računati i sa snagom oceana. Širina i asimetrija strukture TAF1, smatraju istraživači, upućuju na to da je kamen namjerno dodavan kako bi se ojačala sjeverna strana, izloženija valovima i jačem hidrodinamičkom opterećenju.
Ako je doista riječ o ribolovnoj zamci, moguće je da je bila u uporabi stoljećima. Dodatni kameni blokovi na lokalitetu mogli bi upućivati na naknadne popravke i održavanje. Ipak, sama veličina nalaza odudara od poznatih primjera takvih instalacija, pa se ni mogućnost zaštitne funkcije zasad ne može isključiti, premda je istraživači smatraju manje vjerojatnom.
Autori su iznijeli i jednu znatno smjeliju, ali mnogo nesigurniju pretpostavku. Nalaz povezuju s bretonskom legendom o potonulom gradu Ysu, koji se navodno nalazio desetak kilometara istočno od lokaliteta.
Njihova je pretpostavka da je prostor koji je nekoć koristila dobro organizirana zajednica, a koji je poslije nestao pod morem, mogao ostati duboko urezan u kolektivno pamćenje lokalnog stanovništva. Osobito ako su porast razine mora i napuštanje ribolovnih, zaštitnih i stambenih struktura ostavili trajan dojam.
Za takve je zaključke još prerano. No i bez legende o Ysu, otkriće otvara važno pitanje o tome koliko su prapovijesne zajednice uz atlantsku obalu bile tehnički sposobne i koliko su rano počele planski oblikovati obalni prostor.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
