Novo istraživanje sugerira da je ljudsku evoluciju u posljednje dvije milijuna godina obilježila promjena staništa zbog klimatskih promjena uzrokovanih astronomijskim čimbenicima.
Promjena nagiba Zemlje utjecao na klimatske promjene
Znanstvenici su koristili superkompjutersku simulaciju Zemljine klime tijekom pleistocena te otkrili da su promjene varijabli kao što su oborine i temperatura povezane s načinom na koji su se hominini, uključujući Homo sapiensa, nastanili. “Iako su različite skupine arhaičnih ljudi preferirale drugačija klimatska okruženja, sva su njihova staništa reagirala na klimatske promjene uzrokovane astronomijskim promjenama nagiba i ekscentriciteta Zemljine osi“, navodi klimatski fizičar Axel Timmermann s Nacionalnog sveučilišta Pusan u Južnoj Koreji.
Istraživanje je pokazalo da su pretpovijesne epizode klimatskih promjena pomogle potaknuti evolucijski razvoj roda Homo. Riječ je o hipotezi koja se smatrala mogućom, no iznimno teškom za dokazati zbog nedostatka čvrstih klimatskih podataka koji se preklapaju s otkrićima arhaičnih ljudi u fosilnom zapisu. “Jedan od najznačajnijih problema je taj što su kopneni zapisi informacija o staništima poput onih dobivenih iz sedimenata, često ograničeni u smislu vremenskih okvira” dodaje arheolog Michael Petraglia s Instituta Max Planck za znanost ljudske povijesti u Njemačkoj, koji nije bio uključen u studiju, ali je autor komentara nalaza.
https://kozmos.hr/mamuti-su-zivjeli-u-kanadi-do-3000-godina-pr-kr/
Klimatska simulacija uvelike je pomogla istraživačima
Timmermann i njegove kolege modelirali su promjene u okolišnim uvjetima diljem Zemlje tijekom razdoblja od dvije milijuna godina, uključujući astronomski potaknute klimatske promjene uslijed kretanja Zemlje, poznatog kao Milankovićevi ciklusi. Simulaciji, koja se izvodila na južnokorejskom superračunalu zvanom ALEPH, trebalo je više od šest mjeseci da bi proizvela najsveobuhvatniju simulaciju klimatskog modela ikad.
Istraživači su potom usporedili podatke s dokumentiranom prisutnošću nekoliko vrsta hominina u fosilnom zapisu (Homo erectus, H. heidelbergensis i H. neanderthalensis i dr.) koji obuhvaćaju preko 3000 geokronološki ograničenih fosila hominina i povezanih materijala. Rezultati nam daju složenu priču o tome kako su se različite skupine hominina raspršile po Zemlji, ali također sugeriraju da su te migracije bila povezana s klimatskim obrascima koji utječu na temperaturu i dostupnost hrane.
Klima je temeljni čimbenik u ljudskoj evoluciji
“Naša studija dokumentira da je klima igrala temeljnu ulogu u evoluciji našeg roda Homo”, izjavio je Timmermann. “Mi smo ono što jesmo jer smo se tijekom tisućljeća uspjeli prilagoditi sporim klimatskim promjenama.” Istraživači smatraju da je klimatski stres u južnoj Africi mogao potaknuti uspon H. sapiensa i istovremeno izazvati izumiranje H. heidelbergensisa. Studija također tvrdi da se ljudska evolucija ne može u potpunosti objasniti bez pribjegavanja širem razumijevanju klimatskih čimbenika koji utječu na ekosustave.
“Da bismo razumjeli evoluciju hominina tijekom pleistocena, mora se uzeti u obzir puna prostorna i vremenska složenost klimatskog signala i odgovarajuća prikladnost staništa”. Petraglia smatra da će suvremena istraživanja na terenu eksperimentalno provjeriti ovu rezultate pomnim proučavanjem fosilnih zapisa kako bi otkrili zasad nepoznate paleoekološke tragove. “Još ima puno toga za naučiti o evolucijskim implikacijama klimatske varijabilnosti u posljednje dvije milijuna godina.
https://kozmos.hr/dna-istrazivanje-ukazuje-na-katastrofican-dogadaj-prije-200-000-godina/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.