kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • Nepoznati hominin možda je koračao Afrikom prije oko 3,7 milijuna godina
Znanost

Nepoznati hominin možda je koračao Afrikom prije oko 3,7 milijuna godina

Izvor: McNutt et al., Nature, 2021.
objavljeno

Nepoznati hominin možda je ostavio svoje otiske u Africi, prije otprilike 3,7 milijuna godina. 

Isprve se mislilo da se radi o tragovima medvjeda

Prije nevjerojatnih 3,7 milijuna godina, nepoznata vrsta hodala je na dvije noge preko vulkanskog pepela u sadašnjoj sjevernoj Tanzaniji. Ovi tragovi, ovjekovječeni vulkanskim pepelom koji se postupno pretvarao u stijenu, otkopani su 1978. godine i pogrešno odbačeni kao medvjeđi. No neki se nisu slagali s ovim zaključkom.

“Pouzdana identifikacija ovih zagonetnih otisaka na lokalitetu Laetoli A, bit će nemoguća dok se ne očiste i prate lateralno”, tvrdili su antropolozi sa Sveučilišta u Kaliforniji, Tim White i Gen Suwa 1987. godine.

Nova analiza pokazala da se radi o dvonožnom primatu

Preko četrdeset godina nakon otkrića, antropolog sa Sveučilišta Ohio, Ellison McNutt i kolege, učinili su upravo to i usporedili pet uzastopnih otisaka s kretanjem medvjeda, čimpanza i ljudi.

Njihova analiza sugerira da su otiske ostavili pripadnici nepoznate vrste dvonožnih primata te da su drugačiji od tragova koje je ostavila druga vrsta hominina u blizini.

Staza Laetoli sadržavala je nevjerojatnih 18 400 otisaka životinjskih koraka, uključujući otiske: hijena, žirafa, nojeva te ad hominina koji su hodali na sličan način kao mi.

Mamuti su živjeli u Kanadi do 3000 godina pr. Kr.

Otisci s lokaliteta G i S, pripadali su australopitecima

Spajanje otisaka s kosturima prilično je težak posao, no istraživači su ipak uvjereni da su otisci stopala na lokalitetu G i S, pripadali australopithecus afarensisu, istoj vrsti kojoj pripada i slavna Lucy. Otisci koji se pripisuju A. afarensisu upućuju na hominide, visoke između 111 i 168 centimetara.

Tajanstveni tragovi s lokacije A, potječu od manjeg pojedinca, visine oko 100 cm. To bi moglo značiti da je otiske napravio mladić ili dijete, no McNutt i tim vjeruju da morfološke razlike ukazuju na nešto drugo.

Ukupna veličina otisaka stopala nalik je medvjeđoj, s neobično širokim, ali kratkim stopalom. Tajanstvena vrsta utisnula je palac, drugi prst na nozi slične dužine kao palac te široku petu. Čimpanze i medvjedi s druge strane, imaju uže pete. Osim toga, medvjedi imaju tendenciju koračati sa široko razmaknutim stopalima, a nije bilo ni tragova kandži.

Lucy. izvor: Wikimedia Commons.
Lucy. izvor: Wikimedia Commons.

Abnormalan rad nogu

Dvonožni otisci na lokaciji A, prikazivali su izrazito neobičan pokret koji uključuje naizmjenični prelazak nogu s jedne na drugu stranu te postavljanje na tlo cijelog stopala, od pete do prsta. Rezultat je otisak lijevog stopala koji se nalazi dalje udesno od otiska desnog stopala, i obrnuto.

Neobičan hod mogao je biti uzrokovan time što je pojedinac spontano hodao na abnormalan način nakon što se spotaknuo i gotovo pao, upravo na točki svog putovanja koja je sada ključna za istraživanje. Možda je teren bio jedan od faktora, no valja imati na umu da su čak i ljudi skloni skakutanju te hodanju na prstima, osobito kad su mladi.

Prsti bi mogli služiti hvatanju za grane

Otisak velikog nožnog prsta strši u stranu više nego što bi ga stvorila ljudska stopala, ali ne baš kao kod stopala čimpanze. To je mogući znak prstiju koji služe za hvatanja grana.

U popratnom komentaru objavljenom uz novu analizu, paleoantropologinja Max Planck Instituta, Stephanie Melillo, ističe da fosili stopala hominina ‘Burtele’ iz Etiopije, također pokazuju slične osobine hvatajućeg stopala poput isturenog prsta.

Međutim, nožni prst ove vrste veći je od drugog nožnog prsta. Unatoč tome, nije poznato kolika je moguća varijabilnost te karakteristike između jedinki ove misteriozne vrste.

Australopithecus afarensis: rođak ili predak?

U 1970.-ima, australopithecus afarensis je bio najraniji poznati ljudski rođak pa su istraživači mislili da se radi o našem izravnom pretku.

Međutim, nova fosilna otkrića pokazala su da je situacija mnogo kompliciranija te da je postojalo više vrsta hominina u istom vremenskom razdoblju. Ovo istraživanje dodatno pridonosi nijansiranom mozaiku.

McNutt i tim zaključuju da postoji sve više dokaza da je više vrsta hominina koristilo različite oblike stopala kako bi lutalo Afrikom tijekom razdoblja drevne povijesti.

DNA istraživanje ukazuje na katastrofičan događaj prije 200 000 godina?

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

McNutt, E.J., Hatala, K.G., Miller, C. et al. Footprint evidence of early hominin locomotor diversity at Laetoli, Tanzania. Nature (2021). https://doi.org/10.1038/s41586-021-04187-7

Koumoundouros T. (1. prosinca 2021.), An Unknown Human Ancestor May Have Left 3.7-Million-Year-Old Footprints in Africa, Sciencealert.com (pristup 14. prosinca 2021.)

Haile-Selassie, Y., Saylor, B., Deino, A. et al. A new hominin foot from Ethiopia shows multiple Pliocene bipedal adaptations. Nature 483565–569 (2012). https://doi.org/10.1038/nature10922

 

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube