kozmos.hr
Jeste li znali?

Kineski svemirski program: 6 bitnih aspekata

Kineski svemirski program 6 bitnih aspekata
objavljeno

Kada je prije deset godina Chang’e-3 postao prvi kineski svemirski brod koji je sletio na Mjesec, to je bio početak nacionalnih proslava i desetljeća značajnih uspjeha za Kineski brzo rastući svemirski program. Od slijetanja 14. prosinca 2013. godine, Kina je izgradila svemirsku postaju s ljudskom posadom, poslala robotski rover na Mars i postala prva nacija koja je izvela kontrolirano slijetanje na udaljenoj strani Mjeseca.

Predsjednik Xi Jinping izgradnju Kine kao svemirske sile opisao je kao “naš vječni san”. Evo šest bitnih aspekata ovog svemirskog programa:

Skromni Počeci

Nakon lansiranja prvog svjetskog satelita, Sputnika 1, od strane Sovjetskog Saveza 1957. godine, kineski lider Mao Zedong izjavio je svemirske ambicije svoje nacije. No međutim, trebalo je 13 godina da Kina lansira svoj prvi satelit Dong Fang Hong 1, ili “Istok je Crven”, nazvan po poznatoj komunističkoj revolucionarnoj pjesmi koju je emitirao iz orbite.

Ubrzanje Programa

Krajem 1980-ih, kineski svemirski program počeo je ubrzavati, paralelno s usponom Kine među najbogatije i najmoćnije nacije svijeta. Vođen vojskom, program je postao sve tajanstveniji i ambiciozniji. Godine 1992., Kina je formalno započela projekt slanja ljudi u svemir.

‘Taikonauti’ u Svemiru

Više od tri desetljeća nakon svog prvog satelitskog lansiranja, Kina je 15. listopada 2003. poslala svog prvog astronauta, Yang Liweija, u svemir, čime je postao nacionalni heroj. S uspjehom misije Shenzhou 5, Kina je postala tek treća država koja je pokazala sposobnost slanja ljudi u svemir. Ukupno 20 kineskih astronauta, uključujući dvije žene, otputovalo je u svemir. Mnogi od njih otputovali su u Tiangong, prvu dugotrajnu kinesku svemirsku stanicu čija je izgradnja dovršena prošle godine.

Iako je znatno manja u odnosu na Međunarodnu svemirsku postaju, Tiangong posjeduje dobro opremljene stambene module za smještaj rotirajuće posade, napredne robotske ruke za manipulaciju u svemiru te specijalizirane zračne komore koje omogućavaju astronautima –Taikonautima– sigurno izvođenje svemirskih šetnji.

Misije na Mjesec i Mars

Kina je također poslala istraživačke misije na Mjesec. Chang’e-3 sletio je na površinu 2013. godine, čime je Kina postala treća država koja je uspješno sletjela na Mjesec. Chang’e-4 je prvi put sletio na udaljenoj strani Mjeseca 2019. godine, a Chang’e-5 je 2020. donio prve uzorke s Mjeseca na Zemlju u više od 40 godina. Kineske svemirske vlasti najavile su planove za slijetanje ljudi na Mjesec do 2030. godine, kao i izgradnju lunarnih baza.

Mars i Istraživanje Dubokog Svemira

Jedan od najistaknutijih uspjeha kineskog svemirskog programa bio je 2021. godine kada je njihova misija Tianwen-1 na Mars spustila rover po imenu Zhurong. Kina je postala tek druga nacija koja je uspješno sletjela robotski rover na Crveni planet. Također, planiraju poslati misiju s posadom na Mars do 2033. godine. Uz landere i orbiter, Kina uskoro očekuje lansiranje svemirskog teleskopa Xuntian, koji će orbitirati blizu svemirske postaje Tiangong, s kojom se može spojiti i koji se očekuje da će imati vidno polje znatno veće od NASA-inog teleskopa Hubble.

Obrana i Prestiž

Iako Kina tvrdi da se protivi oružavanju svemira, njezini kreatori politika prepoznali su svemir kao ključan za nacionalnu obranu i sigurnost. Kineska vojska je središnji igrač u nacionalnom svemirskom programu, razvijajući špijunske satelite, protusatelitske rakete i sposobnosti elektroničkog ratovanja. Pentagon je u izvještaju Kongresu ove godine naveo da Kina “smatra protusvemirske operacije kao sredstvo za odvraćanje i borbu protiv američke intervencije tijekom regionalnog vojnog sukoba”. Uz to, Kina smatra uspjeh u svemiru kao ključni pokretač svog imidža kao globalne sile, kako unutar zemlje, tako i na međunarodnoj razini.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.

Pratite Kozmos na Google Vijestima.

CroCube