Znanstvena zajednica s nestrpljenjem iščekuje 2025. godinu kada će biti pušten u rad teleskop nove generacije, opremljen gigantskom kamerom sposobnom za snimanje neviđenih prizora svemira. SLAC Nacionalni laboratorij u Sjedinjenim Američkim Državama dovršava izradu LSST Kamere, impresivnog uređaja težine 2.800 kilograma i visine preko 1,65 metara, koji će uskoro postati oči čovječanstva usmjerene prema zvjezdanom nebu iz perspektive opservatorija Vera C. Rubin, smještenog na čileanskim visoravnima. Nedavno objavljene fotografije kamere, duge preko 3,7 metara, s njenim dominantnim objektivom u sterilnom okruženju, svjedoče o veličini i ambiciji ovog projekta.
“Ekvivalentna veličini terenskog vozila, LSST Kamera je najveći astronomski uređaj za snimanje ikad napravljen,” istaknuo je laboratorij. Montažom na Simonyi Survey Teleskop, širine 8,4 metra, unutar opservatorija, kamera postaje integralni dio ovog revolucionarnog instrumenta sposobnog za rotaciju od 180 stupnjeva u svega 20 sekundi, čime se pozicionira kao najbrži teleskop velike dimenzije na planeti.
Neviđeni katalog svemira
Projekt ima ambiciju stvoriti dosad neviđeni katalog svemira, po prvi put omogućavajući teleskopu da zabilježi veći broj galaksija nego što Zemlja ima stanovnika, prema objašnjenju laboratorija. U intervalima od 20 sekundi, ovo digitalno remek-djelo će snimati ekspozicije trajanja 15 sekundi, zahvaćajući segmente neba koji su preko 40 puta veći od onoga što obuhvaća pogled na pun Mjesec. Ovaj pionirski teleskop, zajedno s njegovom monumentalnom kamerom, pružit će astronomima širom svijeta mogućnost brze i detaljne analize objekata unutar našeg sunčevog sustava, galaksije Mliječnog puta, te dubokog svemira.
Meet the fastest large telescope in the world, the 8.4m Simonyi Survey Telescope at the heart of @VRubinObs. 200+ tons of glass and steel, able to make a 180° turn in less than 20 seconds. pic.twitter.com/z22tG3XliZ
— Mario Juric (@mjuric) September 25, 2023
Mario Juric, profesor na Sveučilištu u Washingtonu i suradnik na projektu Opservatorija Vera C. Rubin, opisuje ovu inicijativu kao “izgradnju preglednika i Google pretraživača za nebo.” Juric naglašava kako ovaj projekt znatno povećava efikasnost i pruža demokratizaciju pristupa najkvalitetnijim dostupnim skupovima podataka, omogućavajući znanstvenicima pristup informacijama u sekundama, čime se prevazilaze dugotrajne administrativne barijere koje su prethodno bile norma.
Projektu Rubin
U proteklim stoljećima, znanstvenici su identificirali oko 1,2 milijuna asteroida. Zahvaljujući projektu Rubin, očekuje se da će se taj broj udvostručiti u bliskoj budućnosti, a u sljedećem desetljeću broj otkrivenih asteroida bi mogao skočiti na impresivnih 5 milijuna. Također se predviđa deseterostruko povećanje u otkrićima ledenih tijela izvan Neptunove orbite, uključujući trans-neptunske objekte i patuljaste planete.
Dok trenutno poznajemo samo dva međuzvjezdana kometa, projektu Rubin mogao bi otkriti 10 do 50 puta više takvih nebeskih tijela.
U slučaju postojanja enigmatičnog ‘Planeta X ili Planeta 9’, Rubin ima potencijal otkriti njegovu lokaciju, istražujući prostranstva neba gdje bi se ovo tajanstveno tijelo moglo nalaziti.
Projekt Vera C. Rubin nije jedini u nizu ambicioznih astronomska nastojanja. Radovi na ogromnim teleskopima, uključujući Divovski teleskop Magellan, koji ima za cilj istražiti evoluciju svemira i egzoplanete, te Vrlo veliki teleskop, koji će postati najveći optički teleskop na svijetu, uskoro započinju, otvarajući novo poglavlje u istraživanju kozmosa.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
