Nakon perihela 29. listopada 2025., međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS na snimkama pokazuje tri mini-mlaza u pravilnoj simetriji, u projekciji razmaknuta za 120 stupnjeva. Tu je strukturu, primjenom Larson-Sekanina Rotational Gradient filtra na snimke Svemirskog teleskopa Hubble, opisao profesor Avi Loeb sa Sveučilišta Harvard u radu sa suautorom Tonijem Scarmatom, objavljenom danas. Autori navode da se mlazovi periodično njišu te da je os rotacije neočekivano blizu smjera prema Suncu, što postaje još jedna stavka u popisu od 18 anomalija 3I/ATLAS-a.
Amaterski astronomi ubrzo nakon prolaska kroz perihel zabilježili su da iz 3I/ATLAS-a izlazi više mlazova. Loeb objašnjava da se struktura mlazova najjasnije vidi na projekcijskim snimkama primjenom filtra Larson-Sekanina Rotational Gradient, koji uklanja kružno simetričan sjajni halo oko jezgre 3I/ATLAS-a.
Hubble otkrio simetrične mini-mlazove
Primjenom Larson-Sekanina Rotational Gradient filtra na šest Hubbleovih snimaka od 14. siječnja 2026. razlučen je simetričan sustav triju mini-mlazova koji se protežu do oko 25.000 kilometara od jezgre. U projekciji na nebu mlazovi su razmaknuti za 120 stupnjeva, a uz njih se vidi i četvrti mlaz, usmjeren prema Suncu, koji se proteže deset puta dalje.
Isti uzorak triju simetričnih mini-mlazova pojavljuje se i na dodatne 24 Hubbleove snimke nakon istog filtriranja. Riječ je o opažanjima od 30. studenoga, 4., 12. i 27. prosinca 2025. te 7. i 14. siječnja 2026., kako je navedeno u popisu.
Loeb i Scarmato navode da smjer mlazova periodično oscilira za oko +/-20 stupnjeva, s periodom od 7,1 sati. Kao najvjerojatnije objašnjenje navode rotaciju, pri čemu se svaki mlaz ponaša kao snop koji nije poravnat s osi vrtnje, nalik svjetioniku. Os rotacije, dodaju, usmjerena je neočekivano blizu smjera prema Suncu, unutar 10 do 20 stupnjeva, što je bilo zaključeno još u kolovozu 2025.
Poravnanje 22. siječnja 2026. s osi
U drugom radu koji je Loeb suautor s Maurom Barbierijem, objavljenom prošlog tjedna, navodi se da će se 22. siječnja (sutra) 2026. smjer promatranja 3I/ATLAS-a sa Zemlje poravnati unutar 0,69 stupnjeva sa smjerom suprotnim Suncu. Tijekom tog rijetkog poravnanja rotirajuća konfiguracija triju mini-mlazova mogla bi na nebu iscrtati kružnicu.
Loebov kolega, dr. Frank Laukien, istaknuo je: “Simetričan kutni razmak od 120 stupnjeva između tri mini-mlaza zapanjujući je! Teško je zamisliti takvu simetriju u prirodnom makroskopskom objektu. Ključno je pitanje: jesu li tri simetrična mini-mlaza minimalno održiva konfiguracija pogonskih uređaja za preusmjeravanje objekta u trodimenzionalnom prostoru? Potisnici na satelitima koje su izradili ljudi obično dolaze u parovima na suprotnim stranama. Može li geometrijski raspored mini-mlazova biti naznaka aktivne tehnologije? Za ortogonalne sustave potisnika trebalo bi šest potisnika, s dva suprotno usmjerena potisnika duž svake od triju međusobno okomitih prostornih osi. Ako se 3I/ATLAS okreće oko svoje glavne osi svakih oko 7,1 sati, tada potisnici u smjeru glavne osi ne bi bili osobito korisni, pa je možda samo (3+1)=4 potisnika u ravnini okomitoj na glavnu os rotacije dovoljno za neku vrstu tehničke manipulacije poput prilagodbi orijentacije?”
Doista se opaža sustav od tri simetrična mini-mlaza i jednog većeg mlaza. Dodatna opažanja mogla bi pomoći u odgovoru na Laukienovo pitanje o tome upućuje li geometrija mlazova na aktivnu tehnologiju. Simetrična mlazna struktura pritom je tek jedna od 18 anomalija 3I/ATLAS-a, a potvrda bilo koje kao jasnog tehnološkog potpisa pomaknula bi objekt visoko na Loebovoj skali.
Znanstveni rad, zaključuje Loeb, traži strpljenje jer novo znanje dolazi dan po dan. “Ne postoji ništa okrepljujuće poput ljepote simetrije u prirodi, na Zemlji i na nebu.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
