Znanstvenici su otkrili dokaze da je Sunčev sustav prije otprilike 14 milijuna godina prošao kroz gusto zvjezdano područje u Orionu—susret koji je možda utjecao na Zemljinu klimu. Prema međunarodnom istraživačkom timu sa Sveučilišta u Beču, ovaj prolazak mogao je promijeniti zaštitnu granicu Sunčevog sustava i omogućiti veću količinu među-zvjezdanog prašine da uđe u Zemljinu atmosferu, potencijalno utječući na klimatske obrasce.
Studija, objavljena u časopisu Astronomy & Astrophysics, povezuje astrofiziku, paleoklimatologiju i geologiju, pružajući uvid u to kako je prošlost Zemlje možda bila povezana s golemim strukturama Mliječne staze.
Sunčev sustav i putovanje kroz Orion
Dok Sunčev sustav kruži oko središta Mliječne staze, prolazi kroz različita galaktička okruženja—neka su gotovo prazna, dok su druga bogata plinom, prašinom i novonastalim zvijezdama.
Prije oko 14 milijuna godina, Sunce je prošlo kroz Radcliffeov val, golemu povezanost zvjezdanih rasadnika u zviježđu Oriona. Ova prostrana struktura u Mliječnoj stazi sastoji se od dugog, valovitog oblaka plina i prašine koji sadrži brojna područja u kojima nastaju nove zvijezde. Proteže se tisućama svjetlosnih godina i smatra se jednom od najvećih poznatih zvjezdanih regija u našem galaktičkom susjedstvu.
“Možemo zamisliti Sunčev sustav kao brod koji plovi kroz različite uvjete na moru,” objašnjava Efrem Maconi, glavni autor studije i doktorand na Sveučilištu u Beču. “Tijekom tog putovanja, Sunce je ušlo u regiju s većom gustoćom međuzvjezdanog materijala.”
Analizirajući podatke iz misije Gaia Europske svemirske agencije (ESA) i spektroskopska opažanja, znanstvenici su precizno odredili vremenski okvir ovog prolaska. Zaključili su da se to dogodilo između 18,2 i 11,5 milijuna godina, s najvjerojatnijim razdobljem između 14,8 i 12,4 milijuna godina.
To se vremenski poklapa sa sredinom miocena, razdobljem značajnog zahlađenja koje je dovelo do širenja ledenih pokrova na Antarktici i trajnih promjena u globalnoj klimi.
Je li međuzvjezdana prašina mogla utjecati na Zemljinu klimu?
Znanstvenici pretpostavljaju da je tijekom prolaska Sunčevog sustava kroz ovo područje povećana količina međuzvjezdanog materijala mogla dospjeti u Zemljinu atmosferu. Takav priljev mogao je donijeti tragove elemenata iz supernova ili utjecati na formiranje oblaka, što bi potencijalno imalo učinak na globalne temperature.
“Napredak u tehnologiji mogao bi nam u budućnosti omogućiti otkrivanje tragova tog svemirskog utjecaja u Zemljinim geološkim slojevima,” objašnjava João Alves, profesor astrofizike na Sveučilištu u Beču.
Iako ova galaktička interakcija otvara intrigantnu mogućnost, znanstvenici naglašavaju da su potrebni dodatni dokazi kako bi se utvrdila izravna povezanost između svemirske prašine i klimatskih promjena.
“Prema dosadašnjim podacima, glavni uzrok zahlađenja sredinom miocena bilo je dugoročno smanjenje koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi,” objašnjava Maconi. “No, naša istraživanja upućuju na mogućnost da su i kozmički čimbenici imali određeni utjecaj, što zahtijeva daljnje analize.”
Zašto je ovo istraživanje važno?
Ova studija pomaže u boljem razumijevanju kako je Zemljina prošlost povezana s kretanjem Sunčevog sustava kroz Mliječnu stazu. Kombinirajući astronomska opažanja s geološkim i klimatskim podacima, znanstvenici mogu istražiti kako su kozmički događaji oblikovali povijest našeg planeta.
“Mogućnost praćenja nedavne putanje Sunčevog sustava kroz galaksiju nevjerojatno je uzbudljiva,” kaže Alves. “S misijama poput Gaie, možemo mapirati našu galaktičku prošlost i usporediti podatke s geolozima i klimatolozima kako bismo otkrili nove uvide.”
Znanstveni tim planira daljnja istraživanja kako bi detaljnije proučio utjecaj galaktičkog okruženja na Zemlju, otkrivajući nove veze između svemira i klimatskih promjena na našem planetu.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
