kozmos.hr
Tehnologija

Je li moguće kontrolirati vremenske prilike putem geoinženjeringa?

Izvor: Pixabay.com / JonnyBelvedere.
objavljeno

Kako tehnologija napreduje, a razumijevanje meteoroloških procesa postaje sve dublje, znanstvenici otkrivaju nove načine kontrole vremenskih prilika.

Jesmo li svijesni svih posljedica?

Cilj geoinženjeringa je zaštita planeta. Međutim, neki znanstvenici vjeruju da se ljudi ne bi trebali igrati s okolišem, navodi Nature. Ishod se može činiti pozitivnim kada se analizira u teoriji i sa znanjem koje posjedujemo, ali možda postoje posljedice kojih trenutno nismo svjesni. Treba imati na umu da su ljudi na sličan način nesvjesno odigrali ulogu u počecima klimatskih promjena. Zaključak je da nitko ne može sa sigurnošću znati kako bi planet reagirao na naglo hlađenje i smanjenje svjetlosti.

Zasijavanje oblaka srebrom i olovnim jodidom za dobivanje kiše

Zasijavanje oblaka je metoda koja se koristi za stvaranje kiše. Uz pomoć zrakoplova, dronova ili raketa, male čestice srebra ili olovnog jodida ispuštaju se u nebo. Budući da ove čestice imaju sličnu strukturu kao led, kapljice vode u oblaku koje su premale da bi pale kao kiša, okružuju srebrni jodid. Kako se voda i srebrni jodid spajaju, nastaju kristali leda. Na kraju, kristali leda postaju preteški da bi ostali u zraku. Potom padaju, tope se i postaju kapi kiše.

Mijenjanje vremena tijekom Vijetnamskog rata

1974., tijekom Vijetnamskog rata, američka vojska je koristila zasijavanje oblaka kako bi promijenila vrijeme. Cilj je bio produžiti sezonu monsuna u Vijetnamu te na taj način otežati borbu neprijatelju. Plan je nazvan Operacija Popaj, a kiša se koristila kao oružje za uništavanje cesta i izazivanje poplava na rijekama. Da bi to učinili, vojni piloti letjeli su iznad odabranih područja s kanisterima srebra ili olovnog jodida. Kada su događaji Operacije Popaj objavljeni, Europska konvencija o modifikaciji uvela je zabranu kako bi se spriječile vojne taktike za kontrolu vremena.

Olimpijske igre u Pekingu 2008.

Kina je 2008. godine koristila svoj program modifikacije vremena za kontrolu vremenskih prilika tijekom Olimpijskih igara u Pekingu, navodi BBC. Država je izvršila zasijavanje oblaka u glavnom gradu kako bi osigurala da kiša pada prije događaja poput ceremonije otvaranja, a ne tijekom njih.

Izbjeljivanje oblaka

Bijeli oblaci mogu reflektirati Sunčevu svjetlost natrag u svemir, kao i njihovu toplinsku energiju. To je ujedno ideja koja stoji iza tornjeva za izbjeljivanje oblaka, koji bi imali za cilj posvijetliti oblake te tako smanjiti zagrijavanje planeta. Tornjevi bi bili izgrađeni na floti autonomnih brodova koji bi lutali oceanima. Voda bi se crpila iz mora i prskala u nebo kroz tornjeve. Ovaj fini mlaz morske vode smanjio bi prosječnu veličinu kapljica unutar okolnih oblaka. Male kapljice u oblacima raspršile bi svjetlost, a bijeli oblaci reflektirali bi više Sunčeve svjetlosti u svemir.

Fertilizacija oceana željezom

Fertilizacija oceana proces je kojim se ugljični dioksid iz atmosfere prenosi na dno oceana. Ljudi mogu pokrenuti ovaj proces, ali fertilizacija se oslanja na aktivnost fitoplanktona. Ideja je da brodovi ispuste velike količine željeza u ocean. Budući da mikroskopske alge zvane fitoplankton, trebaju željezo za proizvodnju hrane i rast, dodavanje željeza u ocean potaknut će cvjetanje algi. Fitoplankton apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere i oslobađa kisik. Zatim, kada fitoplankton umre, on tone i sa sobom nosi apsorbirani ugljik. Ugljik koji se prenosi u duboke oceane može ostati izvan atmosfere više od sto godina. Unatoč tome, neki su znanstvenici zabrinuti zbog uporabe ove metode jer bi moglo doći do značajne promjene oceanskih ekosustava na različitim dubinama.

Transport vode iz dubokog oceana prema površini

Ovaj proces uključuje transport vode iz dubokog oceana prema površini. To bi se postiglo pumpanjem vode kroz velike umjetne cijevi. Kao rezultat ovog procesa, hladnija voda bogata hranjivim tvarima raspršila bi se blizu površine. Dizanje vode uzrokovalo bi pad temperature zraka jer bi hladnija površinska voda apsorbirala više topline iz atmosfere. Iako bi to privremeno promijenilo vrijeme, istraživanja sugeriraju da bi sustav dizanja vode morao ostati u pogonu na neodređeno vrijeme. U suprotnom bi se apsorbirana toplina oslobodila i stvorila obrnuti učinak tj. zagrijavanje.

Geoinženjering u svemiru

Prvu koncept za ovaj oblik svemirske tehnologije postavio je inženjer James Early 1989. godine. Njegov koncept uključivao je izgradnju gigantske staklene ploče širine 2 000 kilometara. Kružeći oko Zemlje, velika staklena struktura služila bi kao barijera između Sunca i Zemlje, reflektirajući Sunčevu svjetlost natrag u svemir i smanjujući zračenje koje ulazi u Zemljinu atmosferu. Ova velika čvrsta struktura bila bi nevjerojatno skupa i morala bi se sastaviti u svemiru. Neki znanstvenici ipak su predložili niz manjih zrcalnih satelita i područja guste asteroidne prašine koja bi mogla služiti kao solarne barijere. Najčešće predložena lokacija za postavljanje takvog sustava je na L1 Lagrangeovoj točki. Na ovoj točki između Sunca i Zemlje, gravitacija dvaju objekata jednaka je i stoga je potrebna samo ograničena energija da bi se satelit održao na svojoj poziciji.

Prednosti i rizici solarnog geoinženjeringa kao metode hlađenja planeta

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Harvey A. (11. siječnja 2022.) Geoengineering: Can we control the weather?, Explore how existing and future geoengineering technologies could help humans to manipulate the climate, Livescience.com (pristupljeno 11. siječnja 2022.)

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.