U novom znanstvenom preokretu, sferule za koje se vjerovalo da su dio meteoritskog udara iz 2014. godine zapravo bi mogli biti tragovi događaja starog gotovo 800,000 godina. Ovo otkriće ne samo da preispituje naše razumijevanje međuzvjezdanog materijala na Zemlji, već i ističe nevjerojatnu povezanost našeg planeta s kozmičkim događanjima.
Unutar goleme zvjezdane kolijevke, naš Sunčev sustav nije samotan putnik. Formiran zajedno s brojnim zvjezdanim saputnicima, do danas zadržava sporadične kontakte s objektima iz međuzvjezdanog prostora, poput Oumuamue i Borisova. Stoga je sasvim logično zaključiti da je dio materijala iz beskonačnih prostranstava svemira našao svoj put do Zemlje. Kako izvještava Universe Today, Profesor Avi Loeb i njegov istraživački tim nedavno su privukli znatnu pozornost studijom koja je tvrdila da su na dnu oceana otkrili takav međuzvjezdani materijal. Međutim, najnovija studija ukazuje na to da je taj materijal zapravo lokalnog porijekla.
Osnova izvorne studije bila je meteor koji je 2014. godine ušao u Zemljinu atmosferu blizu obala Papue Nove Gvineje. Detaljna analiza putanje udara ovog meteora insinuirala je na intrigantnu mogućnost izvanzemaljskog porijekla. Budući da je lokacija udara bila već poznata, nametnulo se logično pitanje: zašto ne krenuti u potragu za meteoritskim ostacima? Odgovor na to pitanje vodio je Loebov tim do istraživanja morskog dna u neposrednoj blizini Papue Nove Gvineje, gdje su našli minijaturne, željezom obogaćene sfere, poznate pod nazivom sferule. Proučavajući njihov sastav, tim je došao do zaključka da je distribucija izotopa toliko neobična da sferule neizbježno moraju potjecati iz međuzvjezdanog prostora
Kozmički udar prije 790.000 godina
Iako takav zaključak zvuči uvjerljivo, potrebno je uzeti u obzir nekoliko važnih napomena. Prva je da putanja meteora iz 2014. nije poznata s dovoljnom preciznošću. Poznata je opća regija udara, ali dostupni podaci nisu dovoljno precizni da bi se nedvosmisleno dokazalo porijeklo sferula. Drugo, prisutnost “neuobičajenih” izotopa nije neobična unutar našeg Sunčevog sustava. Kako pokazuje nova studija, postoji određena distribucija omjera izotopa željeza za objekte koji potječu iz našeg Sunčevog sustava, posebice omjeri izotopa 57Fe i 56Fe. Omjer za ove “izvanzemaljske” sferule nalazi se unutar tog raspona, i to tako uvjerljivo da je vjerojatnost njihovog međuzvjezdanog porijekla manja od 1 u 10.000. Stoga, ove sferule zapravo možda i zaista imaju lokalno porijeklo.
Međutim, postoji vjerojatnost da su nastale kao rezultat nekog udarnog događaja. Novija istraživanja su otišla korak dalje pitajući se postoji li poznati udar iz kojeg bi ove sferule mogle potjecati. Ispostavilo se da postoji. Regija u kojoj su sferule pronađene dio je tzv. polja raspršenih tektita Australazije. Radi se o ogromnom polju koje se proteže od jugoistočne Azije do Antarktike i nastalo je uslijed velikog udara prije 790.000 godina. Istraživački tim je analizirao i druge omjere izotopa i otkrio da su usklađeni s drugim poznatim australazijskim tektitima.
Tako su znanstvenici kji su objavili ovaj zadnji rad uvjereni da da ove sferule imaju lokalno porijeklo. No, to ne znači da međuzvjezdani meteoriti ne postoje na Zemlji. Na temelju dostupnih znanja, gotovo je sigurno da na Zemlji postoje objekti međuzvjezdanog porijekla koji tek čekaju biti otkriveni. Samo trebamo nastaviti s potragom.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
