Više od 2.500 galaksija, od kojih neke datiraju iz samih početaka svemira, otkriveno je u novoj, iznimno dubokoj snimci svemirskog polja koje je prije dva desetljeća proslavio Hubbleov teleskop.
Svemirski teleskop James Webb usmjerio je svoje senzore prema poznatom području dubokog svemira, sada nazvanom MIDIS (MIRI Deep Imaging Survey), snimajući ga gotovo 100 sati. Riječ je o dosad najduljoj Webbovoj promatračkoj kampanji usmjerenoj izvan Mliječne staze s jednim filtrom, a rezultat je jedan od najdubljih pogleda na svemir ikada snimljenih.
U kombinaciji s podatcima iz Webbove bliske infracrvene kamere (NIRCam), nova fotografija omogućuje astronomima da precizno prate kako su se galaksije oblikovale i razvijale tijekom milijarda godina kozmičke povijesti.
Tisuće galaksija u sićušnom dijelu neba
U ovom naizgled beznačajnom komadiću neba otkriveno je više od 2.500 izvora svjetlosti, među kojima se ističu stotine galaksija s izraženim crvenim pomakom. Mnoge od njih vjerojatno pripadaju najranijim generacijama svemirskih sustava, bilo da je riječ o masivnim galaksijama prekrivenima kozmičkom prašinom ili o razvijenim strukturama sa zrelim zvijezdama nastalima u prvim epohama svemira.
Zahvaljujući iznimnoj prostornoj rezoluciji teleskopa James Webb, čak i pri srednjim infracrvenim valnim duljinama, znanstvenici mogu razaznati unutarnje strukture ovih galaksija i proučiti kako se njihova svjetlost prostire. Ti podatci omogućuju dublje razumijevanje procesa formiranja, rasta i evolucije galaktičkih sustava.
Foto: ESA/Webb, NASA i CSA, G. Östlin, P. G. Perez-Gonzalez, J. Melinder, suradnja JADES, M. Zamani (ESA/Webb)
Na novoj snimci, različite boje označavaju specifične valne duljine infracrvenog zračenja. Narančaste i crvene nijanse predstavljaju najdulje valove srednjeg infracrvenog spektra. Galaksije prikazane tim bojama često obiluju prašinom, sadrže zone intenzivne zvjezdane aktivnosti ili skrivaju aktivne galaktičke jezgre koje emitiraju pojačanu toplinsku svjetlost.
Male, zelenkasto-bijele galaksije među najudaljenijima su u kadru. Zbog velikog crvenog pomaka, njihova je izvorna svjetlost rastegnuta širenjem svemira i prebačena u srednje infracrvene valne duljine, na snimci se stoga ističu u zelenoj i bijeloj boji. Većina ostalih galaksija vidljivih u ovom kadru ipak najjače sjaji u kraćim, bliskim infracrvenim valovima, prikazanim u plavim i cijan tonovima.
Povijesno polje, novi uvidi
Regija koju je još početkom 2000-ih proslavio svemirski teleskop Hubble sada dobiva novu dimenziju zahvaljujući instrumentima teleskopa Webb. Povratkom na to “naslijeđeno” polje, Webb nastavlja tradiciju dubokih svemirskih promatranja, ali uz dotad nedostižnu razinu detalja.
Nova promatranja ne samo da otkrivaju prethodno nevidljive galaksije, već omogućuju i proučavanje njihovih unutarnjih značajki, starosne dobi i uloge u razvoju prvih kozmičkih struktura.
Snimkom dubokog svemirskog polja, teleskop James Webb ne samo da nadmašuje naslijeđe Hubblea, već postavlja temelje za novu eru istraživanja ranog svemira, tamo gdje su galaksije tek počele paliti svoja prva svjetla.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
