Najnovija fotografija koju je zabilježio svemirski teleskop James Webb pruža neviđen uvid u gusto središte naše galaksije, otkrivajući značajke koje su do sada bile nepoznate astronomima. Ova zvjezdano stvarajuća regija, nazvana Strijelac C (Sgr C), smještena je oko 300 svjetlosnih godina od centralne supermasivne crne rupe Mliječnog puta, poznate kao Strijelac A*.
“Ovo je prvi put da imamo infracrvene podatke o ovoj regiji s takvom razinom rezolucije i osjetljivosti kakvu nudi Webb, što nam omogućava da prvi put vidimo brojne pojedinosti,” izjavio je Samuel Crowe, glavni istraživač tima i student diplomskog studija na Sveučilištu u Virginiji u Charlottesvilleu. “Webb nam otkriva nevjerojatan broj detalja, što nam omogućava dubinsko proučavanje procesa formiranja zvijezda u takvom okruženju, što prije nije bilo moguće.”
“Središte galaksije predstavlja najekstremnije okruženje u našoj Mliječnoj stazi, gdje se teorije o stvaranju zvijezda mogu testirati u najzahtjevnijim uvjetima,” dodao je profesor Jonathan Tan, Croweov mentor na Sveučilištu u Virginiji.
500.000 zvijezda
Unutar procijenjenih 500.000 zvijezda na fotografiji nalazi se skupina protuzvijezda—zvijezda koje su još u fazi formiranja i povećanja mase. One proizvode tokove koji sjaje poput vatrometa usred infracrvenog tamnog oblaka. U srcu ove mlade skupine je već poznata masivna protuzvijezda, čija je masa više od 30 puta veća od mase našeg Sunca.
Oblak iz kojeg izranjaju protuzvijezde toliko je gust da svjetlost zvijezda koje se nalaze iza njega ne može doprijeti do Webba, stvarajući dojam manje gustoće, iako je to zapravo jedno od najgušće naseljenih područja na slici. Manji infracrveni tamni oblaci izgledaju poput rupa u polju zvijezda, označavajući mjesta gdje se formiraju buduće zvijezde.
Instrument NIRCam (Near-Infrared Camera) teleskopa Webb također je zabilježio veliko područje emisije ioniziranog vodika koje okružuje donji dio tamnog oblaka, prikazano u cijan boji na slici. Crowe objašnjava da je to obično rezultat emisije energičnih fotona od strane mladih masivnih zvijezda, no veličina regije koju je zabilježio Webb predstavlja nešto neočekivano i zahtijeva dodatno istraživanje. Još jedna značajka koju Crowe namjerava detaljnije proučiti su igličasti oblici u ioniziranom vodiku, koji se čine kaotično usmjereni u različitim smjerovima.
Puno gužve i nemira
“Središte galaksije je mjesto puno gužve i nemira. Postoje turbulenti magnetizirani plinski oblaci koji stvaraju zvijezde, a zatim svojim vjetrovima, mlazovima i zračenjem utječu na okolni plin,” rekao je Rubén Fedriani, suistraživač projekta na Instituto Astrofísica de Andalucía u Španjolskoj. “Webb nam je dao ogromnu količinu podataka o ovom ekstremnom okruženju, a mi smo tek počeli analizirati te podatke.”
S udaljenosti od oko 25.000 svjetlosnih godina od Zemlje, središte galaksije dovoljno je blizu za proučavanje pojedinačnih zvijezda pomoću Webba, omogućavajući astronomima prikupljanje neviđenih informacija o procesu formiranja zvijezda i ovisnosti tog procesa o kozmičkom okruženju, posebice u usporedbi s drugim regijama galaksije. Primjerice, postavlja se pitanje formiraju li se masivnije zvijezde u središtu Mliječnog puta u odnosu na rubove njenih spiralnih krakova?
“Fotografiju koju je snimio Webb je izvanredna, a znanstveni uvidi koje ćemo iz nje dobiti su još impresivniji,” zaključio je Crowe. “Masivne zvijezde su poput tvornica koje proizvode teške elemente u svojim nuklearnim jezgrama, stoga bolje razumijevanje tih zvijezda znači razumijevanje početnih priča velikog dijela svemira.”
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
