Astronomi koji analiziraju podatke sa Svemirskog teleskopa James Webb otkrili su u dalekoj prošlosti svemira niz objekata toliko neobičnih da ih je glavni istraživač usporedio s čudnovatim kljunašem. Objekti ne odgovaraju nijednoj poznatoj kategoriji, a njihovo svjetlo putovalo je do nas 12 do 12,6 milijardi godina.
Svemirski teleskop James Webb najmoćniji je instrument koji je čovječanstvo ikada poslalo u svemir. Omogućio je astronomima da vide infracrveno svjetlo koje su daleke galaksije emitirale samo 280 milijuna godina nakon Velikog praska. Znanstvenici su se nadali da će saznati više o formiranju galaksija i razjasniti kako su supermasivne crne rupe postale toliko velike. Umjesto odgovora, dobili su nova pitanja.
Jedno od iznenađenja su sitne, jarko crvene točke svjetlosti koje se pojavljuju diljem ranog svemira, oko 600 do 800 milijuna godina nakon Velikog praska. Poznate su kao “Little Red Dots,” ili Male Crvene Točke. Kada su prvi put analizirane, astronomi su mislili da bi mogle biti masivne galaksije. Problem je u tome što kozmološki modeli predviđaju da galaksije nastaju kao mali oblaci prašine i zvijezda koji rastu tijekom milijardi godina.
Skupina astronoma sa Sveučilišta Missouri nije istraživala Male Crvene Točke. No njihov izgled u podacima potaknuo je pitanje: postoje li među točkastim izvorima i druge nove vrste objekata koje ranije nismo primijetili?
Devet objekata koji ne odgovaraju ničemu poznatom
Tim je pregledao 2.000 izvora pronađenih u istraživanjima Svemirskog teleskopa James Webb. Suzili su ih i identificirali devet točkastih izvora u ranom svemiru. Ti objekti emitirali su svoje svjetlo kada je svemir bio star nešto više od milijardu godina. Analiza je pokazala da ne odgovaraju ni jednoj poznatoj kategoriji.
“Čini se da smo identificirali populaciju galaksija koje ne možemo kategorizirati, toliko su neobične. Iznimno su sitne i kompaktne, poput točkastog izvora, ali ne vidimo karakteristike kvazara, aktivne supermasivne crne rupe, što je ono što većina dalekih točkastih izvora jest”, rekao je glavni istraživač Haojing Yan.
“Pogledao sam te karakteristike i pomislio, ovo je kao da gledam čudnovatog kljunaša. Mislite da te stvari ne bi trebale postojati zajedno, ali eto ih tamo ispred vas i neporecive su.”
Spektralne emisijske linije kvazara obično su široke i glatke. Razlog je plin velike brzine koji kruži oko supermasivne crne rupe u središtu. Ovi novi objekti također su točkasti poput kvazara, ali njihove spektralne emisijske linije su oštre i uske, s izraženim vrhovima.
Tim ih je usporedio s drugom klasom galaksija poznatih kao “green pea” galaksije. To su kompaktne galaksije na niskim crvenim pomacima koje imaju iznimno jake emisijske linije. Za njih je utvrđeno da imaju regije formiranja zvijezda i aktivne galaktičke jezgre.
No i tu postoje ključne razlike. Najočitija je da su novi objekti točkasti, a takozvane green pea galaksije nisu. Snimke teleskopa Hubble pokazuju da su green pea regije ugrađene u proširene domaćine koji često imaju složene morfologije što ukazuje na spajanja galaksija.
Možda gledamo kako galaksije nastaju
Trenutno tim vjeruje da opažanja odgovaraju mladim galaksijama starim oko 110 do 170 milijuna godina. Ako je to točno, mogli bismo gledati vrlo ranu fazu formiranja galaksija.
“Mislim da nam ovo novo istraživanje postavlja pitanje, kako proces formiranja galaksija uopće počinje?” rekao je Yan. “Mogu li se takve male galaksije, građevni blokovi, formirati na miran način, prije nego što počnu kaotična spajanja, kao što njihov točkasti izgled sugerira?”
Ako se potvrdi da su galaksije koje formiraju zvijezde, one će također predstavljati novu vrstu zbog svojih točkastih morfologija i mladih godina. To bi značilo da su započele formiranje zvijezda iz vrlo kompaktne jezgre, u izolaciji, što je u skladu s monolitskim kolapsom.
Potrebna su dodatna opažanja kako bi se utvrdilo što su ti objekti. No, ako se potvrdi, prilično je uzbudljivo.
“Ako su ti objekti doista nova vrsta galaksija, to znači da nam je cijelo vrijeme nedostajao dio slagalice”, rekao je Bangzheng “Tom” Sun, doktorand na Sveučilištu Missouri i suautor studije. “Tek sada počinjemo shvaćati koliko toga ne znamo.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
