Prije više milijardi godina, niz vulkanskih erupcija izbio je na Mjesecu, prekrivši dobar dio površine vrućom lavom. S vremenom, ta je lava je stvorila tamne mrlje ili mariju koja daje licu Mjeseca njegov prepoznatljivi izgled.
Ledene ploče na Mjesečevim polovima
Novo istraživanje sa Sveučilišta Colorado u Boulderu, sugerira da su vulkani ostavili još jedan trajni utjecaj na Mjesečevoj površini – ledene ploče koje su prošarane Mjesečevim polovima i koje na nekim mjestima imaju debljinu na desetine metara. “Zamišljamo to kao mraz na Mjesecu koji se nakupio tijekom vremena”, tvrdi glavni autor nove studije Andrew Wilcoski s Odjela za astrofizičke i planetarne znanosti (APS) i Laboratorija za fiziku atmosfere i svemira (LASP) na CU Boulderu. Svoje otkriće, Wilcoski i njegovi suradnici objavili su ovog mjeseca u znanstvenom časopisu The Planetary Science Journal.
Istraživači su razvili računalne simulacije i modele kako bi pokušali rekreirati uvjete na Mjesecu mnogo prije nego što je na Zemlji nastao složeni život. Otkrili su da su drevni Mjesečevi vulkani izbacivali ogromne količine vodene pare koja se potom taložila na površini, stvarajući zalihe leda koji se još možda uvijek skrivaju u lunarnim kraterima. Da su ljudi u to vrijeme bili živi, možda bi čak vidjeli dio mraza blizu granice između dana i noći na površini Mjeseca.
Voda na Mjesecu
Budući istraživači Mjeseca možda će koristiti vodu iz ovog mraza “za piće i preradu raketnog goriva”, rekao je koautor studije i docent na APS-u i LASP-u, Paul Hayne. “Moguće je da 5 ili 10 metara ispod površine postoje velike ploče leda”, smatra Hayne. Istraživanje također pruža dodatne dokaze koji sugeriraju da bi Mjesec mogao biti preplavljen s puno više vode nego što su znanstvenici nekada vjerovali. U studiji iz 2020., Hayne i njegovi kolege procijenili su da bi gotovo 9700 četvornih kilometara Mjesečeve površine moglo zarobljavati led, uglavnom u blizini sjevernog i južnog pola.
Međutim, postoji nekoliko pretpostavaka o tome otkud sva ta voda, “Trenutno postoji mnogo potencijalnih izvora”, dodaje Hayne. Vulkani bi svakako mogli biti među glavnim uzročnicima. Prije dvije do četiri milijarde godina, Mjesec je bio kaotično mjesto na kojemu su eruptirali deseci tisuća vulkana, stvarajući ogromne rijeke i jezera lave. Nedavna istraživanja znanstvenika s Lunarnog i planetarnog instituta u Houstonu pokazala su da su ovi vulkani vjerojatno izbacili oblake ugljičnog monoksida i vodene pare. Ti su se oblaci zatim vrtjeli oko mjeseca, potencijalno stvarajući tanku i kratkotrajnu atmosferu. Temeljem toga, Hayne i Wilcoski zapitali su se je li ta ista atmosfera mogla ostaviti led na površini Mjeseca? Kako bi saznali, dvojac je zajedno s Margaret Landis, znanstvenom suradnicom u LASP-u, krenuo u pokušaj rekonstrukcije površine Mjeseca prije više milijardi godina.
Mjesec je možda jedno vrijeme imao atmosferu
Tim je koristio procjene da je na svom vrhuncu Mjesec u prosjeku doživio jednu erupciju svakih 22.000 godina. Istraživači su zatim pratili kako su se vulkanski plinovi mogli vrtjeti oko Mjeseca, polako hlapivši u svemir tijekom vremena. Prema modelu, otprilike 41% vode iz vulkana moglo se kondenzirati u obliku leda. “Atmosfera je lagano ishlapjela tijekom razdoblja od 1000 godina, što je dovoljno vremena da se stvori led”, navodi Wilcoski.
Na Mjesecu je možda bilo toliko leda da ste sa Zemlje mogli uočiti sjaj mraza i polarnih ledenih kapa. Istraživači su izračunali da se oko 8 kvadrilijuna kilograma vulkanske vode moglo kondenzirati kao led tijekom tog razdoblja. Veći dio te lunarne vode možda je i dalje prisutan na Mjesecu, no neće ga nužno biti lako pronaći. Većina leda vjerojatno se nakupila u blizini Mjesečevih polova i može biti zakopana ispod nekoliko metara Mjesečeve prašine ili regolita.
‘Magnetske anomalije’ možda štite Mjesečev led od topljenja
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
