kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Svemir
  • /
  • Inovativni alati za detekciju podzemnog vodenog leda na Marsu
Svemir

Inovativni alati za detekciju podzemnog vodenog leda na Marsu

Masivni ledenjak unutar kratera Koroljov na Marsu. Najnovija istraživanja marsovskih ledenjaka otkrila su da je Mars prošao kroz mnoga ledena doba u proteklih 300-800 milijuna godina (©ESA/DLR/FU Berlin).
objavljeno

Poboljšani alati za kartiranje koji su u stanju identificirati vodeni led ispod površine Marsa ključni su za određivanje najboljih lokacija za robotske i ljudske misije na Crveni planet.

Gareth Morgan, suvoditelj projekta SWIM i viši znanstvenik u Planetary Science Institute, izjavio je da je četvrta faza NASA-inog projekta Mars Subsurface Water Ice Mapping (SWIM) rezultirala kreiranjem tri detaljne karte. One prikazuju raspodjelu leda na dubinama od nula do jednog metra, od jednog do pet metara i na dubinama većim od pet metara. Projekt je prvi put iskoristio podatke dobivene od HiRISE kamere – High Resolution Imaging Science Experiment, smještene na Mars Reconnaissance Orbiteru.

NASA-in Projekt Mars Subsurface Water Ice Mapping (SWIM) Ušao u Četvrtu Fazu

“Uspjeli smo unaprijediti tehniku kartiranja koju koristi Mars SWIM projekt, čime smo poboljšali naše razumijevanje distribucije vodenog leda ispod površine. Posebno smo dodatno definirali granicu između područja na kojima se led nalazi i onih na kojima je odsutan unutar sjeverne hemisfere,” objasnio je Morgan.


“Naši napori pridonose stvaranju novog alata koji će budućim misijama na Marsu pomoći u prioritizaciji odabira ciljeva. Ovaj rad posebno je usmjeren na podršku budućim misijama kartiranja leda koristeći sintetički radar velike rezolucije (SAR), poput predloženog koncepta Međunarodnog mapera vodenog leda na Marsu (I-MIM).”

“Naše karte također su od izuzetne važnosti za buduće misije slijetanja, bilo da je riječ o robotskim ili ljudskim misijama. Planeri misija koji žele proučavati plitki led mogu koristiti naše karte kao dio svojih planova za odabir mjesta slijetanja,” rekao je Nathaniel Putzig, drugi suvoditelj projekta SWIM.

“Što se tiče mjesta slijetanja s ljudskom posadom, cilj je identificirati regije koje imaju dovoljno leda za izvlačenje resursa, što je ključno za podršku životu i proizvodnju goriva, ali i za identifikaciju znanstveno zanimljivih područja. Budući da su naše karte dostupne javnosti, znanstvena zajednica ih može koristiti za dodatno usavršavanje studija mjesta slijetanja.”

Plava područja na ovoj karti Marsa označavaju regije gdje su NASA-ine misije detektirale podzemni vodeni led (od ekvatora do 60 stupnjeva sjeverne širine). Znanstvenici mogu koristiti kartu – dio projekta za kartiranje podzemnog vodenog leda – kako bi odlučili gdje bi prvi astronauti koji će stupiti na Crveni planet trebali sletjeti. Zasluge: NASA/JPL-Caltech/Planetary Science Institute
Plava područja na ovoj karti Marsa označavaju regije gdje su NASA-ine misije detektirale podzemni vodeni led (od ekvatora do 60 stupnjeva sjeverne širine). Znanstvenici mogu koristiti kartu – dio projekta za kartiranje podzemnog vodenog leda – kako bi odlučili gdje bi prvi astronauti koji će stupiti na Crveni planet trebali sletjeti. Zasluge: NASA/JPL-Caltech/Planetary Science Institute

Mnogo više faktora

“Svakako, proces sigurnog prevoza ljudi na Mars i jamčenje njihove sigurnosti obuhvaća mnogo više od samog iskorištavanja vodenih ledenih resursa na samom mjestu. To također podrazumijeva rješavanje pitanja vezanih uz sigurnost lokacije slijetanja, kao i postavljanje solarnih i toplinskih specifikacija. Preciziranje tih zahtjeva spada izvan domene projekta SWIM, a i bilo bi nepravovremeno učiniti to u ovom trenutku s obzirom na to da su svi planovi misija s ljudskom posadom na Marsu još uvijek u fazi idejnih rješenja,” istaknuo je Morgan.

“Mi pružamo perspektivu distribucije leda na razini hemisfere kako bismo podržali početne studije mjesta slijetanja i omogućili zajednici istraživanje različitih marsovskih terena koji sadrže led.”


“Na izuzetno surovom terenu Marsa, led može poslužiti kao štit od zračenja. Biosignali drevnog života su na mnogo načina osjetljiviji na štetu od ionizirajućeg zračenja nego što su to živi organizmi. Stoga bi led mogao pomoći u očuvanju tragova drevnog života,” dodao je Morgan. “Osim toga, ako se led otopi, dobiva se voda, za koju se vjeruje da je bitna za život. Stoga će, gledajući širu sliku, naše karte zasigurno biti od interesa za studije egzobiologije.”

HiRISE je također otkrio posebnu vrstu terena, takozvani “poligonalni teren”, gdje sezonsko širenje i skupljanje podzemnog leda uzrokuje nastanak poligonalnih pukotina na tlu. Opažanje ovih poligona oko svježe nastalih udarnih kratera koji su otkrili led dodatan je pokazatelj da se ispod površine na tim lokacijama nalazi još skrivenog leda.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr

Pratite Kozmos na Google Vijestima.