“Godine 2025. JWST bi mogao pružiti dodatne uvide u ove obećavajuće nalaze i, nadamo se, prvi put potvrditi postoji li život na svjetovima udaljenim svjetlosnim godinama od našeg…”
Jesmo li sami u nepreglednim prostranstvima svemira? Ovo vječno pitanje moglo bi uskoro dobiti odgovor zahvaljujući naprednim mogućnostima svemirskog teleskopa James Webb (JWST). Opremljen neusporedivom tehnologijom, ovaj teleskop spreman je istražiti TRAPPIST-1, zvjezdani sustav za koji astronomi vjeruju da skriva ključ za otkrivanje života izvan Zemlje.
TRAPPIST-1, udaljen samo 41 svjetlosnu godinu, jest slaba crvena patuljasta zvijezda okružena sa sedam stjenovitih egzoplaneta veličine Zemlje. Tri od tih planeta nalaze se u “nastanjivoj zoni,” gdje bi uvjeti mogli omogućiti postojanje tekuće vode, ključnog elementa za život kakvog poznajemo. JWST je već postigao povijesni uspjeh mjerenjem temperature jednog od tih planeta, što označava prvo ikada detektirano zračenje s planeta sličnog Zemlji izvan našeg Sunčevog sustava.
Izazovi istraživanja egzoplaneta
Sustav TRAPPIST-1 pruža jedinstvenu priliku za astronomsku zajednicu, ali proučavanje egzoplaneta iznimno je složen zadatak. Za razliku od zvijezda, egzoplaneti gotovo da ne emitiraju svjetlost, što ih čini vrlo teškima za otkrivanje i analizu. Hladne crvene patuljaste zvijezde, poput TRAPPIST-1, nude prednost zbog svoje slabe svjetline, što olakšava opažanje planeta koji ih okružuju. Međutim, ove zvijezde su također nestabilnije od našeg Sunca i često emitiraju snažne solarne baklje koje otežavaju promatranje.
Jedan od sljedećih ciljeva teleskopa James Webb jest istraživanje atmosfera planeta sustava TRAPPIST-1. Analizom zvjezdanog svjetla koje prolazi kroz atmosferu tijekom tranzita planeta, znanstvenici mogu detektirati molekularne potpise koji ukazuju na prisutnost vode ili čak bioloških aktivnosti. “Svaki put kad planet prođe između nas i svoje zvijezde — tijekom tranzita — zvjezdano svjetlo filtrira se kroz atmosferu planeta i udara u molekule na svom putu, stvarajući spektralne značajke koje možemo analizirati,” objašnjava Lisa Kaltenegger, direktorica Instituta Carl Sagan pri Sveučilištu Cornell.
“Godine 2025. JWST bi mogao pružiti dodatne uvide u ove obećavajuće nalaze i, nadamo se, prvi put potvrditi postoji li život na svjetovima udaljenim svjetlosnim godinama od našeg” dodala je Kaltenegger.
Svemirski teleskop James Webb morat će prikupiti dovoljno podataka iz više tranzita kako bi pojačao slabe signale molekula u atmosferi planeta, istovremeno eliminirajući smetnje uzrokovane svjetlom matične zvijezde. Uspjeh bi mogao redefinirati naše razumijevanje života u svemiru.
Ako TRAPPIST-1 ne ispuni očekivanja
Iako je sustav TRAPPIST-1 u središtu trenutnih napora, astronomi imaju još jedan intrigantan cilj bliže Zemlji: Europu, Jupiterov mjesec. Ispod njezine ledene kore leži ogroman podzemni ocean, za koji se vjeruje da sadrži više vode nego svi oceani na Zemlji zajedno. Ovo vodeno okruženje moglo bi biti idealno za razvoj života.
NASA-ina misija Europa Clipper, lansirana u listopadu, već je na putu prema ovom tajanstvenom mjesecu. Očekuje se da će sonda stići 2030. godine, snimajući visoko kvalitetne fotografije Europe i analizirajući njezin sastav u potrazi za tragovima naseljivosti — ili čak života.
Bilo kroz sustav TRAPPIST-1 ili Europu, čovječanstvo se nalazi na pragu prekretnice u istraživanju svemira. Svemirski teleskop James Webb, zajedno s misijama poput Europa Clipper, simbolizira ljudsku znatiželju i neumornu težnju za otkrivanjem istine o našem mjestu u svemiru. Hoće li 2025. biti godina kada ćemo potvrditi da nismo sami? Otkrića koja nas čekaju mogla bi zauvijek promijeniti naše razumijevanje života u kozmosu. Osobno, čvrsto vjerujem da će 2025. biti godina kada ćemo pronaći izvanzemaljski život, barem mikrobni. Jesam li u pravu? Pričekajmo i vidimo!
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.