Međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS prošao je najbliže Suncu 29. listopada 2025., samo osam dana nakon što je bio u solarnoj konjunkciji sa Zemljom (21. listopada) i manje od mjesec dana nakon što je presjekao ravninu ekliptike, u trenutku kad mu je Mars bio najbliži. Profesor Avi Loeb sa Sveučilišta Harvard ističe da je taj niz vremenskih i prostornijih podudarnosti toliko neobičan da zaslužuje posebnu pažnju.
Za njega, ovo nije samo zanimljiv orbitalni detalj, nego rijetka prilika da se promatra gravitacijsko lećenje, učinak koji nastaje kada Sunčeva gravitacija zakrivi svjetlost koja dolazi od 3I/ATLAS-a. Taj je efekt predviđen Einsteinovom općom teorijom relativnosti i do danas potvrđen brojnim opažanjima zvijezda i galaksija. No nikada dosad nije proučavan na objektu koji dolazi iz međuzvjezdanog prostora.
Einsteinova teorija predviđa da će se svjetlost zakriviti za kut koji ovisi o masi tijela i udaljenosti između izvora, promatrača i mase koja zakrivljuje svjetlost. Kada je Loeb uvrstio stvarne vrijednosti za 3I/ATLAS u tu jednadžbu, udaljenost Sunca od Zemlje, od objekta i međusobne razmake, dobio je zakrivljenje svjetlosti od otprilike 0,27 lučnih sekundi. To je vrlo mali kut, ali dovoljan da ga teleskopi visoke preciznosti, poput onih koji se koriste u radioastronomiji, mogu izmjeriti.
ALMA i devet anomalija međuzvjezdanog posjetitelja
Tijekom perihela, opažanja teleskopa ALMA (Atacama Large Millimeter Array) pokazala su da se 3I/ATLAS nalazio četiri lučne sekunde istočnije od mjesta koje su proračuni predviđali ako bi se kretao isključivo pod utjecajem gravitacije. To odstupanje, iako većim dijelom uzrokovano drugim procesima, moglo bi u manjem dijelu sadržavati i trag gravitacijskog lećenja. Loeb predlaže detaljnu analizu ALMA podataka kako bi se to potvrdilo.
U isto vrijeme, svemirske letjelice STEREO, SOHO i GOES-19 zabilježile su neobično ponašanje 3I/ATLAS-a: objekt je u blizini Sunca naglo posvijetlio i postao plaviji od samog Sunca. Takvo ponašanje nije zabilježeno ni kod jednog poznatog kometa. Time se popis neobičnosti vezanih uz ovaj objekt popeo na ukupno devet.
Prema Loebu, anomalije uključuju:
-
Putanju gotovo savršeno poravnatu s ekliptikom, iako se objekt giba u retrogradnom smjeru, vjerojatnost takvog poravnanja iznosi tek 0,2 %.
-
Tijekom srpnja i kolovoza 2025. 3I/ATLAS je ispuštao mlaz plina usmjeren prema Suncu (anti-rep), što se ne može objasniti geometrijskom iluzijom.
-
Jezgra objekta je oko milijun puta masivnija od ʻOumuamue i tisuću puta masivnija od 2I/Borisova, a pritom se kreće i većom brzinom, vjerojatnost svega 0,1 %.
-
Njegov dolazak bio je vremenski “fino podešen” tako da prođe blizu Marsa, Venere i Jupitera, ali da u trenutku perihela ostane skriven od Zemlje (vjerojatnost 0,005 %).
-
Plinovi u njegovu repu sadrže višestruko više nikla nego željeza, omjer koji nalikuje industrijskim niklovim legurama.
-
Udio vode u plinovima čini samo oko 4 % mase, što je iznimno malo u usporedbi s tipičnim kometima.
-
Objekt pokazuje neuobičajenu negativnu polarizaciju svjetlosti, neviđenu kod drugih kometa.
-
Dolazi iz smjera gotovo podudarnog s poznatim “Wow! signalom”, s odstupanjem manjim od 9°.
-
Tijekom prolaska pokraj Sunca 3I/ATLAS je iznenada znatno povećao sjaj, brže nego ijedan poznati komet, a njegova je svjetlost pritom postala plavija od Sunčeve.
Ako su svi ti fenomeni doista prirodnog porijekla, 3I/ATLAS bi, prema Loebu, morao izgubiti najmanje 15 % svoje mase pri prolasku kraj Sunca. Takav gubitak stvorio bi ogroman oblak plinova i prašine, mase od najmanje pet milijardi tona, koji bi morao biti jasno vidljiv u idućim promatranjima.
No ako taj oblak ne bude uočen, pojavit će se i deseta anomalija: pojava negravitacijskog ubrzanja bez ikakve vidljive kome, što bi bilo teško objasniti prirodnim procesima.
Kako se 3I/ATLAS 19. prosinca 2025. približava Zemlji, astronomi diljem svijeta pripremaju se za nova opažanja. Ta bi promatranja mogla razjasniti jedno od najvećih pitanja moderne astronomije, je li 3I/ATLAS samo neobičan komet, ili trag nečeg daleko složenijeg.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
