Geologija Mjeseca skriva neobične oblike koji bi mogli odrediti gdje će ljudi jednog dana boraviti

Neke regije Mjeseca privlače više pozornosti od drugih — posebno kad je riječ o planiranju budućih ljudskih misija i potencijalnoj gradnji istraživačkih postaja. No postoje i dijelovi Mjeseca o kojima znamo iznenađujuće malo. Zato je bitna geologija Mjeseca. Među najzagonetnijima su nepravilne morske površine, poznate kao Irregular Mare Patches (IMPs), čije porijeklo i značenje i dalje zbunjuju znanstvenike. Te neobične vulkanske strukture mogle bi otkriti ključne informacije o prošlosti Mjeseca — i njegovoj budućnosti.

Zato se planira nova misija pod nazivom LUnar Geology Orbiter (LUGO), čiji je cilj prikupiti dosad najdetaljnije podatke o IMP-ovima i lavinim tunelima koji bi jednog dana mogli postati zakloni za ljudsku prisutnost izvan Zemlje.

Geologija Mjeseca i čudnovati IMP-ovi

IMPs su, prema radu Petra Broža s Češke akademije znanosti i njegovih kolega, “zagonetni vulkanski oblici” čiji je broj narastao na 91 poznati primjerak. Tipično ih obilježava glatki humak okružen neravnim, blokovitim terenom, a mogu biti široki od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara.

Posebno je intrigantno što sadrže znatno manje udarnih kratera nego okolni teren, što sugerira da su ili izuzetno stari — ili neočekivano mladi. Otkrivanje stvarnih procesa koji su ih oblikovali jedno je od glavnih znanstvenih pitanja koje će LUGO pokušati razriješiti.

Jednako važan cilj je potraga za lunarnim lavinim tunelima. Te prirodne šupljine ispod površine Mjeseca mogle bi igrati ključnu ulogu u budućim istraživačkim misijama ili čak dugotrajnim ljudskim postajama, no o njihovoj veličini, dubini i stabilnosti zasad postoje samo grube procjene.

LUGO-ovi instrumenti donose novu razinu uvida

Planirani orbiter LUGO koristit će četiri instrumenta koji će zajednički pružiti uvid u podzemne strukture s kakvim se do sada još nismo susreli. Najvažniji među njima je radar koji prodire kroz površinu i omogućuje mapiranje podzemne građe IMP-ova i tunela.

Taj će radar moći razlučiti granicu između regolita i čvrste stijene, ali i otkriti razlike u električnim svojstvima koje ukazuju na prisutnost praznina ispod površine — stvarajući podzemne mape bez presedana.

Drugi ključni instrument je hiperspektralna kamera, koja će procjenjivati starost regolita u i oko IMP-ova te analizirati njegov kemijski sastav.

Treći i četvrti instrument — uskokutna kamera vrlo visoke rezolucije i LiDAR senzor — zajedno će stvarati izuzetno precizne topografske karte. Kamera će posebno pomoći u datiranju formacija, a LiDAR će dodati prostornu dubinu.

Plan misije uključuje višekratne prelete iznad šest najvećih IMP-ova, širih od jednog kilometra. Manje strukture, uključujući lavine tunele, bit će sekundarni ciljevi, zajedno s lunarnim kupolama i kraterima sa specifičnim deformacijama.

Utrka za razumijevanje Mjeseca

LUGO neće djelovati samostalno. NASA-in DIMPLE lander planira analizirati starost regolita pomoću radioizotopskih metoda. ESA-in LunarLeaper, koji bi trebao poletjeti oko 2030., također će nositi radar, ali će zbog rada sa same površine imati ograničen doseg. Orbitalna misija Trailblazer mogla bi dodatno pomoći u analizama spektralnih podataka potrebnih za LUGO.

Iako LUGO još čeka financiranje, ako ga dobije, misija bi mogla označiti prekretnicu u razumijevanju geologije Mjeseca. Njegovi podaci mogli bi u budućnosti pomoći u određivanju lokacije prvih postaja na Mjesecu. A oni koji će jednog dana živjeti u njima — imat će mnogo razloga za zahvalnost.