Fuzijski reaktor ITER dobio je svoj najvažniji i najkompleksniji dio – magnetsko srce koje bi jednog dana moglo omogućiti stvaranje energije kao u zvijezdama. Nakon desetljeća istraživanja i međunarodne suradnje, završena je gradnja središnjeg solenoida – magneta koji će, jednom kada bude ugrađen u reaktor, moći stvoriti uvjete potrebne za pokretanje nuklearne fuzije.
Projekt ITER (Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor) pokrenut je još osamdesetih godina, a danas u njemu sudjeluju 35 zemalja. Uređaj se gradi u Francuskoj, a zamišljen je kao najveći svjetski eksperiment u pokušaju stvaranja energije fuzijom – procesa koji prirodno pokreće naše Sunce. Dok Sunce zahvaljujući svojoj ogromnoj masi spontano spaja jezgre vodika, na Zemlji znanstvenici moraju stvoriti ekstremne uvjete da bi pokrenuli isti proces.
U središtu ITER-a bit će magnetski sustav težak više od 10.000 tona, koji će stvarati uvjete nužne za zagrijavanje i zadržavanje plazme. Taj sustav sada je upotpunjen ključnim dijelom – središnjim solenoidom, masivnim magnetom izgrađenim u SAD-u i sada spremnim za transport i ugradnju u Francuskoj. Taj magnet bit će toliko snažan da bi, prema priopćenju tima ITER-a, mogao podignuti nosač zrakoplova. Bit će smješten unutar svojevrsne metalne “egzoskeletne” konstrukcije sastavljene od 9.000 dijelova, kako bi podnio naprezanja koja će generirati tijekom rada.
Fuzijski reaktor ITER i kako znanost pokušava nadmašiti Sunce
Za razliku od Sunca koje koristi snagu svoje mase, fuzijski reaktori poput ITER-a moraju osloniti na nevjerojatno visoke temperature – čak do 150 milijuna stupnjeva Celzijevih, deset puta više nego u središtu Sunca. U takvim uvjetima, izotopi vodika – deuterij i tricij – mogu prevladati međusobno odbijanje i spojiti se u helij, oslobađajući ogromnu količinu energije.
Ključan izazov jest kako zadržati tu vruću plazmu dovoljno dugo da reakcija traje. Tu ulogu preuzimaju magnetska polja koje stvara sustav supravodljivih magneta – uključujući i novi središnji solenoid. Prema planovima znanstvenika, kada reaktor proradi, trebao bi iz samo 50 megavata ulazne energije proizvoditi 500 megavata izlazne – što bi bilo deset puta više energije nego što je uloženo.
Ipak, do tog trenutka još ima vremena. Najnovije procjene govore da bi prvi testovi s plazmom mogli započeti tek oko 2035. godine. No dovršetak ovog ključnog magnetskog sustava znači da je ITER bliže nego ikada ostvarenju svoje ambiciozne misije: stvaranju održive energije na način kako to rade zvijezde.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.