Znanstvenici su iznijeli novu teoriju u “alternativnoj kozmologiji” koja predlaže da je tamna materija, neidentificirani kozmički materijal i jedna od najvećih zagonetki znanosti, formirana u drugom Velikom prasku unutar mjesec dana od rođenja svemira. Ova teorija bi mogla pomoći objasniti enigme oko tamne materije, koja je otprilike pet puta obilnija od redovite vidljive materije koja tvori zvijezde i planete, ali nikada nije direktno otkrivena. Fizičari Katherine Freese i Martin Wolfgang Winkler s University of Texas u Austinu vjeruju da je tamna materija izdvojeni slučaj zbog svog drugačijeg podrijetla od ostatka svemira. Dok naša trenutna teorija pretpostavlja da su i redovita i tamna materija potekli iz Velikog praska, ova nova teorija predlaže da je tamna materija možda stvorena tijekom drugog “tamnog” Velikog praska.
Prema standardnom kozmološkom modelu, objašnjavaju istraživači da je rani svemir prošao kroz inflacijsku epohu, brzi rast prostora pokrenut vakuumskom energijom. Podrijetlo materije i zračenja nalaze se u vrućem Velikom prasku koji je završio inflaciju i oslobodio vakuumsku energiju u plazmu čestica. Iako plazma vidljivog svemira sadrži fotone, leptone, kvarkove i tamnu materiju, nema valjanih opravdanja za pretpostavku da su vidljiva i tamna materija potekli iz zajedničkog izvora, osim principa jednostavnosti.
Unatoč pretjeranim eksperimentalnim istraživanjima tijekom desetljeća, nisu otkrivene nikakve izravne međudjelovanja između vidljive i tamne materije, osim gravitacije. Stoga istraživači predlažu alternativni kozmološki scenarij u kojem su sektori vidljive i tamne materije, osim gravitacije, potpuno odvojeni. Vrući Veliki prasak samo izaziva vidljivo zračenje i materiju, ali ništa tamne materije. Prema istraživačima, koncept Tamnog Velikog praska ne čini se u suprotnosti s ograničenjima povezanim s modelima formiranja strukture ranog svemira, pod uvjetom da se tamna materija pojavila nekoliko tjedana nakon rođenja svemira.
Stvaranje tamne tvari moglo bi se dogoditi zbog “tranzicije prve narudžbe” koja je dovela do njenog stvaranja i sjemena za redovitu tvar u izvornom Velikom prasku. U nekom trenutku oko vremena kada se redovita tvar ohladila u atome, tamno kvantno polje konačno se raspalo i transformiralo svoje stanje, pokrenuvši Tamni Veliki prasak koji je stvorio tamnu materiju.
Ova teorija sugerira da bi Tamni Veliki prasak mogao ostaviti tragove koje moderni instrumenti potencijalno mogu otkriti. Znanstvenici vjeruju da bi događaj te veličine vjerojatno proizveo gravitacijske valove, koji su valovi u prostoru-vremenu, koje bi se moglo opaziti u opažanjima ultra gustih zvijezda poznatih kao pulsari. Čak tvrde da je Međunarodni pulsarski timing array (IPTA) možda već otkrio potencijalne dokaze o Tamnom Velikom prasku. Iako je ova teorija još uvijek spekulativna, nova studija pruža smjernice za traženje odgovora na jednu od najtežih zagonetki znanosti.
Znanstvenici dalje tvrde da bi potencijalni signal gravitacijskih valova iz eksperimenta NANOGrav (koji je dio IPTA mreže) se mogao smatrati prvom naznakom Tamnog Velikog praska. Nadolazeći instrumenti, poput velikog Square Kilometre Array (SKA), mogu potencijalno povećati osjetljivost u otkrivanju naznaka ovog hipotetskog podrijetla tamne tvari. Trenutno je teško predvidjeti hoće li ovo neobično objašnjenje tamne tvari ikada biti potvrđeno čvrstim dokazima, ali nova studija pruža smjernice za traženje odgovora na jednu od najtežih zagonetki znanosti.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
