kozmos.hr
Tehnologija

Deep Space Network primio signal misije Artemis II

NASA-in astronaut i pilot misije Artemis II Victor Glover prikazan je ovdje u letjelici Orion tijekom preleta Mjeseca u sklopu misije Artemis II. Glover i njegovi kolege iz posade proveli su približno sedam sati izmjenjujući se na Orionovim prozorima i pritom prikupljajući znanstvene podatke koje će podijeliti sa svojim timom na Zemlji. U trenutku najvećeg približavanja bili su na oko 6545 kilometara od mjesečeve površine. Zasluge za sliku: NASA
objavljeno
Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo, i otključaj ekskluzivan sadržaj dostupan samo članovima.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo

Povratak ljudske posade u duboki svemir donio je i trenutak koji NASA nije zabilježila više od pola stoljeća. Nedugo nakon lansiranja misije Artemis II, NASA-in Deep Space Network, mreža za komunikaciju s letjelicama u dubokom svemiru, primio je radiofrekvencijski signal s letjelice Orion. Time je ta infrastruktura prvi put nakon više od 50 godina ponovno uspostavila vezu s ljudskom misijom koja putuje izvan neposredne blizine Zemlje.

Artemis II lansiran je 1. travnja 2026. u 18:35 po istočnoameričkom vremenu, odnosno 2. travnja u 00:35 po hrvatskom vremenu. U prvim fazama leta komunikaciju s Orionom vodila je NASA-ina Near Space Network, a zatim je veza predana Deep Space Networku, što je označilo povratak te mreže u jednu od njezinih najsloženijih uloga, ovaj put ne za robotsku sondu nego za ljudsku posadu na putu prema Mjesecu.

Signal koji označava povratak

Na fotografiji iz operativnog središta vidi se vrhunac podatkovnog signala na gornjem zaslonu računala, upravo u trenutku kada je Deep Space Network primio signal misije Artemis II. Fotografija je snimljena u operativnom središtu NASA-ina Laboratorija za mlazni pogon u južnoj Kaliforniji, odakle se upravlja cijelom mrežom.

NASA-in astronaut i pilot misije Artemis II Victor Glover prikazan je ovdje u letjelici Orion tijekom preleta Mjeseca u sklopu misije Artemis II. Glover i njegovi kolege iz posade proveli su približno sedam sati izmjenjujući se na Orionovim prozorima i pritom prikupljajući znanstvene podatke koje će podijeliti sa svojim timom na Zemlji. U trenutku najvećeg približavanja bili su na oko 6545 kilometara od mjesečeve površine. Zasluge za sliku: NASA
NASA-in astronaut i pilot misije Artemis II Victor Glover prikazan je ovdje u letjelici Orion tijekom preleta Mjeseca u sklopu misije Artemis II. Glover i njegovi kolege iz posade proveli su približno sedam sati izmjenjujući se na Orionovim prozorima i pritom prikupljajući znanstvene podatke koje će podijeliti sa svojim timom na Zemlji. U trenutku najvećeg približavanja bili su na oko 6545 kilometara od mjesečeve površine.
Zasluge za sliku: NASA

Deep Space Network sastoji se od triju kompleksa, u Goldstoneu u Kaliforniji, Madridu u Španjolskoj i Canberri u Australiji. Svaki od njih ima više radioantena koje održavaju vezu s desecima robotskih letjelica što istražuju Sunčev sustav, a sada i s misijom Artemis II.

Mreža bez koje nema dalekih misija

Pogled kroz prozor svemirske letjelice Orion otprilike devet minuta prije nego što je Zemlja zašla iza Mjeseca tijekom lunarnog preleta misije Artemis II 6. travnja 2026.Zasluge za sliku: NASA
Pogled kroz prozor svemirske letjelice Orion otprilike devet minuta prije nego što je Zemlja zašla iza Mjeseca tijekom lunarnog preleta misije Artemis II 6. travnja 2026.
Zasluge za sliku: NASA

Uloga Deep Space Networka ne svodi se samo na prijam signala. Ta mreža omogućuje praćenje letjelica, slanje naredbi i primanje znanstvenih podataka s velikih udaljenosti, zbog čega je ključna za sve misije koje odlaze dalje od Zemljine neposredne okoline.

Mrežom upravlja Laboratorij za mlazni pogon za NASA-in program Space Communications and Navigation, koji djeluje u sklopu uprave Space Operations Mission Directorate u sjedištu agencije. Sam Laboratorij za mlazni pogon za NASA-u vodi Kalifornijski tehnološki institut, Caltech, iz Pasadene.

Primitak signala s misije Artemis pokazuje da se sustav koji je desetljećima služio ponajprije robotskim istraživačkim misijama ponovno vraća i potpori ljudskim letovima kroz duboki svemir.

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Podrži Kozmos.hr

Postani član i podrži nezavisno novinarstvo, i otključaj ekskluzivan sadržaj dostupan samo članovima.

Postani član »
Buy Me a Coffee članstvo
Članstvo Kozmos.hr

Pridruži se zajednici koja podržava neovisno novinarstvo.

Članci bez oglasa. Ekskluzivan sadržaj samo za članove. Sve stiže na tvoj e-mail i dostupno je u tvom Buy Me a Coffee profilu.

✓ Ekskluzivni članci i analize
✓ Čitanje bez oglasa
✓ Dostava na e-mail + pristup u Buy Me a Coffee
Postani član »
Podržavaš istraživačko pisanje i razvoj novih serijala.