Iako je misija Artemis 1 primarno fokusirana na istraživanje Mjeseca, NASA će u sklopu istog lansiranja u svemir poslati i ‘meteorološku kocku’ za proučavanje solarnog vjetra.
Artemis I misija
Artemis I (ranije Exploration Mission-1) bit će prvi test NASA-inih sustava za istraživanje dubokog svemira – svemirske letjelice Orion, rakete Space Launch System (SLS) i zemaljskih sustava u svemirskom centru Kennedy u Cape Canaveralu na Floridi.
Artemis I prva je u nizu sve složenijih misija. Riječ je o misiji koja za cilj ima testno letenje bez posade koji će pružiti temelj za ljudska istraživanja dubokog svemira i pokazati našu predanost i sposobnost proširenja ljudskog postojanja na Mjesec i dalje.
Letjelicu će lansirati najmoćnija raketi na svijetu, a letjet će dalje nego druga ranija letjelica. Putovat će 450 tisuća kilometara od Zemlje, tisućama kilometara iza Mjeseca, tijekom misije od oko četiri do šest tjedana. Orion će ostati u svemiru dulje nego što je to učinio bilo koji brod za astronaute bez pristajanja na svemirsku stanicu.
Fokusirana na Mjesec, ali (do)nosi i više
NASA-ina nadolazeća misija Artemis 1 možda će primarno biti usmjerena na istraživanje Mjeseca, no jedan dio njenog ‘tereta’ bit će fokusiran i na istraživanje Sunca. Naime, u sklopu misije u svemir će biti lansirana i meteorološka stanica CubeSat koja će kružiti oko Sunca u međuplanetarnom prostoru. CubeSat to study Solar Particles (CuSP, tj. na hrvatskom CubeSet za proučavanje solarnih čestica) je cubesat (tj. vrsta minijaturnog satelita) koji će proučavati sunčevo zračenje usmjereno prema Zemlji, inače poznato kao solarni vjetar.
Sunce kontinuirano izbacuje čestice pod naponom koje bombardiraju Zemlju. Iako uglavnom ne predstavljaju problem, pojedini ‘eksplozivni događaji’ – poznati i kao solarne baklje – mogu ozbiljno zakomplicirati život! Iako je jedna od ljepših nuspojava takvih solarnih događaja stvaranje aurore (tj. polarne svjetlosti), veći solarni događaji mogu izazvati pustoš u našim radio komunikacijama, satelitima, električnim mrežama, pa čak dovesti u opasnost i živote astronautima i posada zrakoplova koji su u opasnosti od izloženosti sunčevom zračenju.
Buduće solarne oluje mogle bi uništiti satelite
Predviđanje solarnih oluja
Problem je što trenutno vrlo teško (gotovo nikako) predviđamo kako će i kada događaji na površini našeg Sunca utjecati na Zemlju. Desetak svemirskih meteoroloških satelita prati sunčevo zračenje iz orbite, ali to nije ni približno dovoljno da bi se dobila jasna prognoza.
„Trenutno je kao da pokušavamo razumjeti vrijeme za cijeli Tihi ocean sa samo nekoliko meteoroloških stanica. Moramo prikupiti podatke s više lokacija,“ rekao je Eric Christian iz NASA-e, inače jedan od vodećih znanstvenika u okviru CuSP projekta. Predlaže da se oko 20 CubeSata postavi u različite orbite „kako bi se razumjelo svemirsko okruženje u tri dimenzije“.
CuSP bi trebao ponuditi jeftin način realizacije takve mreže svemirskih meteoroloških postaja u svemiru. U okviru prve misije CuSP će nositi tri instrumenta za proučavanje sunčevog zračenja: Suprathermal Ion Spectrograph (SIS), minijaturizirani elektronski i protonski teleskop (MERiT) te vektorski helijev magnetometar (VHM). Cilj je projekta proučiti čestice niske energije, čestice visoke energije, odnosno snagu i smjer magnetskog polja.
‘Solar Orbiter’ približava se Suncu više nego ijedna letjelica do sad
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
