Svemirski teleskop Euclid otkrio je sedam novih lutajućih planeta, osvjetljavajući tamne i usamljene svjetove koji slobodno plutaju svemirom, nevezani za bilo koju zvijezdu.
Bez gravitacijske veze sa zvijezdom, kao što je Zemlja vezana za Sunce, na ovim planetima ne postoje dani niti godine, već vlada vječna noć. Unatoč tome, znanstvenici vjeruju da postoji mogućnost da bi ovi planeti mogli podržavati život te procjenjuju da ih u Mliječnoj stazi može biti trilijuni. Prošlog tjedna Europska svemirska agencija (ESA) objavila je prve znanstvene rezultate teleskopa Euclid otkako je misija lansirana u srpnju. Među otkrićima našlo se sedam novih slobodno plutajućih planeta, plinovitih divova s masom najmanje četiri puta većom od Jupitera.
Ovi planeti su uočeni u maglici Orion, najbližem području stvaranja zvijezda Zemlji, udaljenom otprilike 1.500 svjetlosnih godina. Euclid je također potvrdio postojanje desetaka drugih ranije otkrivenih planeta. Španjolski astronom Eduardo Martin, glavni autor preprint studije objavljene na orvotrenom serveru arXiv u petak, izjavio je da je ovo vjerojatno tek “vrh ledenog brijega”.
Lov na igle u plastu sijena
Budući da ne reflektiraju svjetlost zvijezde, otkrivanje takozvanih odmetnutih planeta je poput “traženja igle u plastu sijena”, rekao je Martin za AFP. Mlađi planeti, poput onih koje je otkrio Euclid, su topliji, što ih čini malo lakšim za uočavanje. Neka istraživanja sugeriraju da postoji oko 20 lutajućih planeta za svaku zvijezdu, što bi moglo značiti da ih u našoj galaksiji ima trilijuni. S obzirom na to da postoji stotine milijardi galaksija u svemiru, potencijalni broj slobodno plutajućih svjetova postaje teško pojmljiv. Kada NASA-in svemirski teleskop Roman bude lansiran 2027. godine, očekuje se da će otkriti još više odmetnutih planeta, možda donoseći jasniju sliku o njihovom stvarnom broju.
Gavin Coleman, astronom sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu, koji nije bio uključen u istraživanje Euclida, izjavio je da ovi čudni svjetovi često izazivaju “osjećaje strahopoštovanja i misterije”. “Svi smo odrasli sa Suncem na nebu, pa je fascinantno zamisliti planet koji jednostavno luta svemirom bez zvijezde na svom horizontu,” rekao je za AFP. Međutim, nisu svi odmetnuti planeti sami. Četiri od više od 20 potvrđenih od strane Euclida vjeruje se da su binarni sustavi — dva planeta koja kruže jedan oko drugoga.
Potraga za izvanzemaljskim životom
Ako su odmetnuti planeti nastanjivi, mogli bi postati ključni cilj u potrazi za izvanzemaljskim životom. “Neki od naših najbližih susjeda vjerojatno su odmetnuti planeti,” izjavio je Martin. Bez topline obližnje zvijezde, vjeruje se da su slobodno plutajući planeti hladni, sa smrznutim površinama. To znači da bi svaka energija koja podržava život morala dolaziti iznutra planeta. Većina energije Neptuna dolazi iznutra, istaknuo je Coleman. A geotermalni otvori omogućuju životinjama na Zemlji da prežive bez ikada vidjevši sunčevu svjetlost. No čak i u najboljim uvjetima, ova ekstremna izolacija vjerojatno bi mogla podržavati samo bakterijski i mikrobni život, rekao je Coleman.
Odmetnuti planeti mogli bi se smatrati da putuju osamljenim putem kroz kozmos. No “biti oko zvijezde ima svoje nedostatke”, rekao je koautor studije Christopher Conselice, profesor ekstragalaktičke astronomije na Sveučilištu Manchester u Velikoj Britaniji. Jedan poseban nedostatak pada na pamet. Kada Sunce postane crveni div — za otprilike 7,6 milijardi godina — značajno će se proširiti, progutajući Zemlju. Odmetnuti planeti ne moraju brinuti o tome da će ih zvijezda uništiti. “Ove stvari će trajati zauvijek,” rekao je Conselice za AFP. “Ako vam ne smetaju hladne temperature, mogli biste preživjeti na tim planetima zauvijek.”
Proces stvaranja odmetnutih planeta
Studija Euclida također je ponudila tragove o tome kako se stvaraju odmetnuti planeti, rekao je Conselice. Neki bi mogli biti formirani u vanjskom dijelu sunsunčevog sustava prije nego što se odvoje od svoje zvijezde i otplutaju. No studija ukazuje na to da mnogi odmetnuti planeti mogu biti stvoreni kao “prirodni nusproizvod” procesa stvaranja zvijezda, rekao je. To sugerira “vrlo blisku povezanost između zvijezda i planeta i načina na koji se formiraju,” zaključio je. “Ipak, još uvijek nema čvrstih odgovora,” dodao je.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
