Astronomi otkrili jednu od najvećih struktura u Mliječnoj stazi

Otprilike 370 000 godina nakon Velikog praska, formirao se vodik, građevni blok zvijezda koje spajaju vodik i helij u svojoj unutrašnjosti kako bi stvorili teže elemente.

Vodik je i dalje najzastupljeniji element u svemiru, no teško je otkriti pojedinačne oblake njegova plina u međuzvjezdanom mediju. To također otežava istraživanje ranih faza formiranja zvijezda koje bi mogle dati bolje uvide u nastanak i razvoja galaksija.

Najduža struktura ikada uočena u Mliječnoj stazi

Međunarodni tim predvođen astronomima s Instituta za astronomiju Max Planck (MPIA), nedavno je primijetio veliku nit vodikovog plina u našoj galaksiji. Ova struktura, nazvana ‘Maggie’, nalazi se oko 55 000 svjetlosnih godina od nas, na drugoj strani galaksije i jedna je od najdužih struktura ikad uočenih u Mliječnoj stazi.

Istraživanje je vodio dr. sc. Jonas Syed sa MPIA, a pridružili su mu se istraživači sa Sveučilišta u Beču, Harvard-Smithsonian centra za astrofiziku (CfA), Max Planck instituta za radioastronomiju (MPIFR), Sveučilišta u Calgaryju, Universität Heidelberg, Centra za astrofiziku i planetarne znanosti, Argelander-Instituta za astronomiju, Indijskog instituta za znanost i NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon (JPL). Istraživanje se temelji na podacima dobivenim sa HI/OH/Recombination survey of the Milky Way (THOR), programa promatranja koji se bazira na Karl G. Jansky VLA opservatoriju u Novom Meksiku.

Koristeći VLA-ove radio antene s centimetarskim valovima, ovaj projekt proučava stvaranje oblaka, pretvorbu atomskog u molekularni vodik, magnetsko polje galaksije i druga pitanja povezana s međuzvjezdanim medijem i stvaranjem zvijezda.

Konačna svrha je utvrditi kako se dva najčešća izotopa vodika konvergiraju da bi stvorili guste oblake odnosno nove zvijezde. Izotopi uključuju atomski vodik (H), sastavljen od jednog protona, jednog elektrona i nula neutrona te molekularni vodik (H2) ili deuterij koji se sastoji od jednog protona, jednog neutrona i jednog elektrona. Samo se potonji kondenzira u kompaktne oblake u kojima se javljuju nove zvijezde.

Proces putem kojeg atomski vodik prelazi u molekularni vodik ostaje većinom nepoznat. Iz tog je razloga spomenuta nebeska nit iznimno zanimljivo otkriće.

Maggie je dugačka gotovo 3 900 svjetlosnih godina

Najveći poznati oblaci molekularnog plina obično imaju duljinu od oko 800 svjetlosnih godina, no Maggie je duga 3 900 svjetlosnih godina, a široka 130 svjetlosnih godina.

“Položaj ovog filamenta pridonio je ovom uspjehu. Još ne znamo točno kako je dospio tamo. Ali filament se proteže oko 1600 svjetlosnih godina ispod ravnine Mliječne staze. Opažanja su nam također omogućila da odredimo brzinu kretanja plina. To nam je omogućilo da pokažemo da se brzine duž filamenta jedva razlikuju.” – objašnjava Syed  priopćenju MPIA-e.

Analiza tima pokazala je da je materija imala srednju brzinu od 54 km/s-1 što su utvrdili mjerenjem u odnosu na rotaciju diska Mliječne staze. To je značilo da je zračenje na valnoj duljini od 21 cm (poznato kao “vodikova linija”) bilo vidljivo na kozmičkoj pozadini.

https://kozmos.hr/kolosalne-vrtlozne-strukture-otkrivene-na-rubovima-nase-galaksije/

Veliku nit proučavat ćemo pomoću nove tehnologije

Na temelju prethodno objavljenih podataka, tim je također procijenio da Maggie-na masa sadrži 8% molekularnog vodika. Tim je također primijetio da se plin skuplja na različitim točkama duž niti i nagađaju da će se atomski plin postupno kondenzirati u molekularni oblik u tim okruženjima.

“Međutim, mnoga pitanja ostaju bez odgovora”, dodao je Syed. “Dodatni podaci, za koje se nadamo da će nam dati više naznaka o frakciji molekularnog plina, čekaju analizu.”

Uskoro će s radom početi nekoliko svemirskih i zemaljskih teleskopa koji će biti opremljeni za proučavanje ovih niti, s naglaskom na novi svemirski teleskop James Webb.

https://kozmos.hr/magellanov-potok-iznad-mlijecne-staze-mozda-je-5-puta-blizi-nego-sto-se-mislilo/

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

–t.me/kozmoshr

Izvori:

The “Maggie” filament: Physical properties of a giant atomic cloud, J. Syed, J. D. Soler, H. Beuther, Y. Wang, S. Suri, J. D. Henshaw, M. Riener, S. Bialy, S. Rezaei Kh., J. M. Stil, P. F. Goldsmith, M. R. Rugel, S. C. O. Glover, R. S. Klessen, J. Kerp, J. S. Urquhart, J. Ott, N. Roy, N. Schneider, R. J. Smith, S. N. Longmore and H. Linz, A&A, 657 (2022) A1, DOI: https://doi.org/10.1051/0004-6361/202141265

Williams M. (6. siječnja 2021.), Astronomers Discover One of The Biggest Structures Ever Seen in The Milky Way, Sciencealert.com (pristup 8. siječnja 2022.)

Gohd C. (7. siječnja 2022.) Astronomers discover ‘Maggie,’ a giant atomic cloud stretching across the Milky Way, Space.com (pristup 8. siječnja 2021.)