kozmos.hr
Svemir

Astronomi otkrili najveće vrtložne strukture u svemiru

Izvor: sciencemag.org
objavljeno

Dugačke su stotine milijuna svjetlosnih godina.

Kraci galaktičkih nakupina dugi i do stotinu milijuna svjetlosnih godina, najveće su vrtložne strukture u svemiru, otkrilo je novo istraživanje.

Gigantske nakupine galaksija

Nebeska se tijela često vrte, od planeta preko zvijezda do galaksija. Međutim, gigantske nakupine galaksija često se vrte vrlo sporo, ako uopće, i zato su istraživači mislili da na većim kozmičkim razinama ni nema rotacije, tvrdi koautor istraživanja Noam Libeskind, kozmolog s Leibnizovog instituta za astrofiziku u Potsdamu u Njemačkoj.

Ipak, u novom istraživanju Libeskind i njegovi kolege otkrili su da se kozmički filamenti odnosno gigantske cijevi izrađene od galaksija, očito vrte. “Postoje strukture tako velike da su čitave galaksije u njima samo mrlje prašine”, rekao je Libeskind. “Ti su ogromni filamenti puno, puno veći od uobičajenih nakupina galaksija.”

Panoramski pregled infracrvenog neba. Položaj Velikog atraktora prikazan je dugom plavom strelicom u donjem desnom kutu. Veliki atraktor je gravitacijska anomalija koja utječe na kretanje velike i koncentrirane mase jata galaksija u jednom smjeru. Zbog položaja ravnine Mliječne staze ne možemo vidjeti što privlači jata galaksija, ali pretpostavka je da se radi o masi milijunima puta većoj od Mliječne staze. Izvor: Wikimedia Commons.
Panoramski pregled infracrvenog neba. Položaj Velikog atraktora prikazan je dugom plavom strelicom u donjem desnom kutu. Veliki atraktor je gravitacijska anomalija koja utječe na kretanje velike i koncentrirane mase jata galaksija u jednom smjeru. Zbog položaja ravnine Mliječne staze ne možemo vidjeti što privlači jata galaksija, ali pretpostavka je da se radi o masi milijunima puta većoj od Mliječne staze. Izvor: Wikimedia Commons.

Cijevaste galaktičke niti

Prethodna istraživanja ukazivala su da se nakon rođenja svemira (prije 13,8 milijardi godina), značajan dio plina koji sačinjava materiju, urušio te formirao kolosalne ‘plahte’. ‘Listovi’ plahte tada su se raspali i stvorili goleme kozmičke mreže materije.


Koristeći podatke Sloan Digital Survey-a, znanstvenici su ispitali više od 17 000 kozmičkih niti, analizirajući brzinu kretanja galaksija unutar divovskih cijevi. Istraživači su otkrili rotaciju galaksija oko središnje osi pojedine niti.

Ne znamo konkretan uzrok ovih vrtnji

Znanstvenici su prije smatrali da se galatičke niti ne okreću, no ne samo da to čine, već se određene brze galaksije kovitlaju oko šupljih središta brzinom od preko 360 000 km / h.

Pojedine cijevaste nakupine galaksija vrte se pri nevjerojatnim brzinama od čak 360 000 km/h. Izvor: germany.in-24.com.
Pojedine cijevaste nakupine galaksija vrte se pri nevjerojatnim brzinama od čak 360 000 km/h. Izvor: germany.in-24.com.

Veliko je pitanje: “Zašto se rotiraju?” Rekao je Libeskind. Veliki prasak ne bi podario svemiru nikakvo iskonsko okretanje. Kao takvo, sve što je uzrokovalo vrtnju ovih niti mora nastati kasnije u povijesti odnosno u trenutku formiranja tih struktura.”

Moguća objašnjenja

Jedno od mogućih objašnjenja rotacije jest da su snažna gravitacijska polja niti povukla plin, prašinu i drugi materijal u sebi te ga urušile. Rezultirajuće sile smicanja počele su rotirati ovaj materijal. Ipak, trenutno, “nismo baš sigurni što može uzrokovati tako snažnu vrtnju”, tvrdi Libeskind.

Znanstvenici sada nastoje shvatiti podrijetlo rotacije pomoću računalnih simulacija ponašanja materije na najvećim kozmološkim razinama. Istraživači su svoja otkrića objavili 14. lipnja u časopisu Nature Astronomy.

https://kozmos.hr/pronadena-masivna-struktura-koja-bi-mogla-promijeniti-shvacanje-svemira/

Pridružite se raspravi u našoj telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Q. Choi C. (14.6.2021.), Astronomers discover largest known spinning structures in the universe: They’re hundreds of millions of light-years long, Space.com

Wang, P., Libeskind, N.I., Tempel, E. et al. Possible observational evidence for cosmic filament spin. Nat Astron (2021). https://doi.org/10.1038/s41550-021-01380-6 

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.


Pratite Kozmos na Google Vijestima.