Posada misije Artemis II ušla je u ključnu fazu leta oko Mjeseca. Kapsula Orion jutros je u 6:42 po hrvatskom vremenu ušla u mjesečevu sferu utjecaja, što znači da Mjesec sada snažnije privlači letjelicu od Zemlje. Time je započeo prvi ljudski prelet oko Mjeseca još od 1972. godine, ali i jedna od najvažnijih provjera za Orion prije budućih misija koje bi ponovno trebale dovesti astronaute na mjesečevu površinu.
U trenutku ulaska u to područje posada je bila oko 63.000 kilometara od Mjeseca i približno 373.000 kilometara od Zemlje, objavila je NASA u prijenosu uživo. Orion će sada obići Mjesec i pritom postaviti posadu na putanju koja bi trebala odvesti ljude dalje od Zemlje nego ikada prije.
Misija nosi i nekoliko povijesnih prvijenaca. Victor Glover postat će prva osoba druge boje kože koja je letjela oko Mjeseca, Christina Koch prva žena, a Jeremy Hansen prvi astronaut izvan Sjedinjenih Američkih Država kojemu je to uspjelo. Uz njih je u letjelici i zapovjednik misije Reid Wiseman. Tijekom preleta glavni posao posade bit će snimanje i bilježenje obilježja na Mjesecu te provjera kako se Orion ponaša u dubokom svemiru.
Prizori koje nitko nije vidio
Astronauti su već počeli promatrati dijelove Mjeseca koje ljudsko oko dosad nije vidjelo iz te perspektive. NASA je u nedjelju objavila snimku udaljenog Mjeseca na kojoj se jasno vidi bazen Orientale, golema udarna struktura na zapadnom rubu vidljive strane.
Premda su taj golemi krater i prije snimale letjelice u orbiti, američka svemirska agencija navela je da je ovo prvi put da je čitav bazen netko vidio ljudskim očima. Riječ je o golemom kružnom području koje izgledom podsjeća na metu, a zbog svoje veličine i reljefa često ga opisuju kao jedan od najupečatljivijih prizora na Mjesecu.
U razgovoru s djecom u Kanadi izravno iz svemira Christina Koch rekla je da se posada upravo tom prizoru najviše veselila. Bazen Orientale ponekad nazivaju i mjesečevim Velikim kanjonom, a Koch je istaknula da ga nitko prije nije promatrao vlastitim očima iz ovakve putanje.
Pred kraj preleta četvero astronauta vidjet će i pomrčinu Sunca. U tom će trenutku Sunce biti skriveno iza Mjeseca, a izravnom pogledu ostat će vidljiva tek njegova vanjska atmosfera, Sunčeva korona.
Let koji priprema povratak
Iako se Artemis II neće spuštati na mjesečevu površinu, očekuje se da će posada tijekom obilaska srušiti rekord za najveću udaljenost od Zemlje koju je ikada dosegnuo čovjek. NASA-in administrator Jared Isaacman rekao je da će astronauti tijekom sljedećeg dana, dok budu na dalekoj strani Mjeseca, nadmašiti dosadašnji rekord i pritom prikupiti iznimno važne podatke o samoj letjelici.
Upravo je to glavni smisao ove misije. NASA je priopćila da je posada već odradila demonstraciju ručnog upravljanja i prošla plan preleta, uključujući pregled površinskih obilježja koja treba analizirati i fotografirati. Poseban naglasak stavljen je na sustave za održavanje života i cjelokupno funkcioniranje letjelice, jer astronauti nikada prije nisu letjeli Orionom u ovakvim uvjetima.
Posada će tijekom leta testirati i narančasta svemirska odijela Orion Crew Survival System. Ta odijela služe za zaštitu pri lansiranju i povratku, ali su predviđena i za izvanredne situacije, jer mogu osigurati do šest dana zraka za disanje. Ovo je prvi put da ih astronauti nose u svemiru, a sada će provjeriti koliko ih brzo mogu obući i staviti pod tlak.
Podaci prikupljeni tijekom ovog leta bit će presudni za sljedeće korake programa Artemis. Prema NASA-inim planovima, trebali bi pomoći pripremi misije Artemis 3, predviđene za 2027., te misije Artemis 4, planirane za 2028., u sklopu koje se očekuje i novo slijetanje ljudi na Mjesec. Upravo zato ovaj prelet nije tek povijesni podsjetnik na eru Apolla, nego stvarni ispit spremnosti sustava na kojemu NASA gradi povratak čovjeka u duboki svemir.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

