Pedeset i sedam godina nakon što je Apollo 8 svijetu dao jednu od najslavnijih fotografija svemirskog doba, NASA je objavila novi kadar istog prizora iz obrnutog smjera. Posada misije Artemis II tijekom povijesnog preleta oko Mjeseca snimila je trenutak u kojem Zemlja nestaje iza mjesečeva obzora. Ta fotografija važna je i zbog simbolike i zbog trenutka u kojem je nastala, usred najudaljenijeg ljudskog leta od Zemlje u povijesti i tijekom prve misije s ljudskom posadom u lunarnom prostoru nakon Apollo ere.
NASA-ina nova snimka ne ponavlja doslovno slavni “Earthrise”, ali se na njega jasno naslanja. Na Badnjak 1968. Bill Anders, član posade Apollo 8, snimio je Zemlju kako izranja iznad mjesečeva horizonta dok su Frank Borman, Jim Lovell i on postali prvi ljudi koji su orbitirali Mjesec. Taj kadar nije bio unaprijed režiran kao središnji vizualni trenutak misije. Pojavio se tijekom okreta letjelice na četvrtom obilasku Mjeseca, gotovo iznenada, i upravo je zato ostao upamćen kao fotografija koja je mnogima prvi put pokazala koliko je Zemlja mala i usamljena u crnilu svemira.
Artemis II sada je ponudio suprotan prizor, ne Zemlju koja se pojavljuje iznad ruba Mjeseca, nego Zemlju koja iza njega nestaje. Paralela s Apollo 8 zato je očita, ali okolnosti nisu iste. Apollo 8 letio je u orbiti oko Mjeseca, dok je Artemis II prošao uz njega na slobodnoj povratnoj putanji, bez ulaska u orbitu i na znatno većoj udaljenosti od površine. Nova snimka zato nije kopija povijesne fotografije, nego njezin suvremeni pandan iz nove faze ljudskog povratka prema Mjesecu.
Let prema onome što slijedi
Artemis II lansiran je 1. travnja kao prva misija programa Artemis s ljudskom posadom. U Orionu su Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen iz Kanadske svemirske agencije, a cilj leta nije slijetanje, nego provjera sustava, procedura i rada posade u dubokom svemiru prije budućih misija prema mjesečevoj površini. Cijelo putovanje traje oko deset dana, a NASA ga opisuje kao ključan korak prema dugoročnom povratku ljudi na Mjesec i kasnijim misijama prema Marsu.
Tijekom sedmosatnog preleta posada je promatrala i bližu i dalju stranu Mjeseca, a kontrola leta nakratko je izgubila vezu s Orionom dok je letjelica prolazila iza mjesečeva diska. Najbliži prolaz dogodio se na visini od oko 6.500 kilometara, a samo dvije minute poslije Artemis II dosegnuo je najveću udaljenost od Zemlje, oko 406.800 kilometara, čime je srušen rekord Apollo 13 za najudaljeniji ljudski let. Upravo u toj dionici astronauti su vidjeli kako Zemlja tone iza mjesečeva obzora, a po izlasku s druge strane ponovno su dočekali i njezin povratak u kadar. Uz to su promatrali gotovo jednosatnu pomrčinu Sunca i prijavili šest bljeskova koje su izazvali meteoroidi udarajući u Mjesec.
Sada slijedi povratak prema Zemlji i spuštanje u Tihi ocean kod San Diega, koje NASA za sada planira za 10. travnja. U međuvremenu će znanstveni timovi pregledati snimke, audiozapise i ostale podatke s preleta, osobito opažanja boja, tekstura i sitnih promjena na površini koje ljudsko oko može prepoznati drukčije od instrumenata. Nova fotografija zato nije samo nostalgičan pozdrav misiji Apollo 8, nego i vizualna potvrda da se čovjek nakon više od pola stoljeća doista vratio u neposrednu blizinu Mjeseca.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
