Posada misije Artemis II završila je prelet oko Mjeseca i započela povratak prema Zemlji, noseći sa sobom niz opažanja za koja NASA-ini znanstvenici vjeruju da bi mogla otvoriti nova pitanja o našem prirodnom satelitu. Četvero astronauta gotovo je sedam sati provelo uz prozore letjelice, promatrajući slabo poznate lunarne kratere, Sunčevu pomrčinu iz blizine Mjeseca i bljeskove na površini koje su opisali kao udare meteora. Upravo zato ova misija već sada nadilazi simboliku povratka ljudi u blizinu Mjeseca i prerasta u vrijedan izvor podataka.
Victor Glover prizore koje je posada gledala opisao je kao nešto što je gotovo nemoguće prenijeti riječima. Astronauti su u detalje izvještavali o značajkama Mjesečeve površine, a potom su svjedočili i trenutku kada je Mjesec prošao ispred Sunca. Voditeljica znanstvenog dijela misije Artemis II Kelsey Young rekla im je da su već sada donijeli velik znanstveni doprinos i da su Mjesec tog dana približili svima na Zemlji.
Sedam sati pogleda na Mjesec
Povijesni dio putovanja zaključen je kasno u ponedjeljak, nakon što je Artemis II nadmašio rekord koji je od 1970. držala misija Apollo 13. Posada je od Zemlje bila udaljena 406.771 kilometar, što je više od 6.000 kilometara dalje od dosega do kojeg je stigao Apollo 13. Astronaut Jeremy Hansen rekao je da bi taj trenutak trebao biti izazov ovoj i sljedećoj generaciji, kako taj rekord ne bi ostao dugo netaknut.
Misija je pritom donijela i još jedan rijedak trenutak. Dok je letjelica prolazila iza Mjeseca, posada je oko 40 minuta bila bez veze sa Zemljom. Taj prekid komunikacije bio je očekivan, ali je imao posebnu težinu jer su astronauti Artemis II postali prvi ljudi u više od pola stoljeća koji su na neko vrijeme ostali odsječeni od ostatka čovječanstva. Kada je veza ponovno uspostavljena, Christina Koch poručila je da je prekrasno ponovno čuti Zemlju i dodala da će ljudi uvijek birati upravo nju.
U utorak ih je iz Bijele kuće nazvao američki predsjednik Donald Trump, koji je posadu nazvao suvremenim pionirima i rekao da su nadahnuli cijeli svijet. U razgovoru je ispitivao astronaute o najupečatljivijim trenucima misije, ali i o tome kako je izgledao gubitak signala tijekom prolaska iza Mjeseca. Tijekom samog poziva nakratko je došlo i do prekida veze, nakon čega je Trump primijetio da je riječ o velikoj udaljenosti.
Krateri za Integrity i Carroll
Letjelica Orion sada se prema Zemlji vraća takozvanom slobodnom povratnom putanjom, a put bi trebao trajati oko četiri dana. Misija pod vodstvom Reida Wisemana već je upisana u povijest i po sastavu posade. Glover je postao prva osoba druge boje kože koja je letjela oko Mjeseca, Koch prva žena, a Hansen prvi astronaut izvan Sjedinjenih Država koji je to ostvario.
Jedan od emotivnijih trenutaka dogodio se odmah nakon obaranja rekorda, kada je posada predložila da se imenuju dva dotad neimenovana lunarna kratera. Za prvi su predložili ime Integrity, prema nadimku svoje letjelice. Drugi su željeli nazvati Carroll, po pokojnoj supruzi zapovjednika misije Reida Wisemana, koja je umrla od raka. Hansen je tada, vidno potresen, rekao da je riječ o svijetloj točki na Mjesecu i da bi željeli da nosi njezino ime. Astronauti su se zagrlili, a kontrola misije u Houstonu održala je trenutak šutnje.
NASA je objavila da će prijedloge službeno proslijediti Međunarodnoj astronomskoj uniji, tijelu zaduženom za imenovanje nebeskih tijela i obilježja na njihovoj površini. Time Artemis II ne završava samo kao misija koja je srušila jedan stari rekord, nego i kao let koji je spojio znanost, povijest i osobne priče u trenutku povratka ljudi na prag dubokog svemira.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
